Pjevački zbor Gimnazije Sesvete  

     Planinarski dom Vugrovec nalazi se na 45˚53̍32.9̎̎ N i 16˚06̍01.1̎ E na 235 metara u Gornjem Vugrovcu. Skriven je na šumovitom brežuljku iznad zagrebačkog prigradskog naselja Vugrovca. Kuću je izgradio zagrebački biskup Franjo Thauszy sredinom 18. stoljeća, i u kuriji je bilo sjedište upraviteljskog imanja. Najveća vrijednost imanja bili su vinogradi  u okolici i poznato misno vino iz Vugrovca. Kurija je preuređena u planinarski dom prvi put 1951. godine. Danas je to sjedište HPD Sljeme. Od planinarskog doma vode označenje planinarske staze padinama Medvednice prema Gorščici, Lipi i drugima vrhovima Medvednice. U prizemlju doma su blagovaonice, kuhinja i prostorije za domara, a na katu restoran i spavaonice. Čuvar i vodtelj doma, gospodin Ivica Popović proveo nas je kroz dom i pokazao nam sve prostorije koje su renovirane, funkcionalne i predstavljaju tradicionalno prigorski uređen i opremljen prostor. 

      Našoj skupini zajedno s profesoricom Suzanom Pešorda društvo je pravio; nama izuzetno zanimljiv geolog dr.sc. Davor Vrsaljko. Geologa Vrsaljka upoznali smo prilikom razgledavanja izložbe „Miocen sjeverne Hrvatske“ koju je on postavio i stručno nas proveo kroz nju u Muzeju Prigorje. Nakon razgledavanja zanimljive unutrašnjosti i okolice doma; geolog Vrsaljko nam je pokazao neke od svojih instrumenta i alata koje koristi u istraživanjima; primjerice čekiće, pijuke, kompas, topografske karte, geološke karte, povećala koje koristi za detaljnije promatranje stijena i pomagala pri traženju fosila i minerala.

     Pomoću geoloških i topografskih karata objašnjavao nam je geomorfologiju prostora Vugrovca, starost stijena i slojeva, a i ukazao na druge razne važne čimbenike koji utječu na svakidašnjicu stanovnika; kao sto su potresi i potresna zona koja se pruža ovim prostorom. Pokazao nam je rasjedne linije, prirodne kosine, padine i uputio nas je i na važnost poznavanja čitanja karata, geologije i sagledavanja prostora posebice kod izgradnje građevinskih objekata. Kasnije smo potražili na padinama nakošena stabla „pijanu šumu“ koja pokazuje da je na padini klizište ili je prostor potresna zona. Tijekom istraživanja terena ispričao nam je neke zanimljivosti vezane uz geološku struku. Svi smo ga pozorno slušali i pitali sve što nas je zanimalo. 

Rezultate istraživanje donosimo uskoro! 

Dejan Ćuća, 3.c