Pjevački zbor Gimnazije Sesvete  

Slike

  Na početku našeg obilaska dočekao nas je uvodni pokus o tsunamiju. Pokus su izveli na način da su stavili balon u vodu te su ga probušili iglom i onda se 'tsunami' polako približavao obali. Nakon toga, imali smo predavanje o obalnoj cirkulaciji. Proces stvaranja obalne cirkulacije započinje zagrijavanjem kopna u jutarnjim satima. Nad kopnom dolazi do dizanja toplog zraka koji ga zamjenjuje - smorac. Nad kopnom se zrak dizanjem hladi sve do nivoa na kojem su izoterme paralelne ravnoj horizontalnoj podlozi. Tijekom noći situacija je suprotna. Kopno se hladi jače nego more i stvara se suprotno strujanje. Sada hladan zrak putuje s kopna na more - kopnenjak. Nad morem se zagrijava i uzdiže i na određenoj se visini vraća natrag prema kopnu, gdje se spuštanjem zatvara cirkulacija. Dizanje zraka na prednjoj strani obalne cirkulacije uzrokuje njegovo kondenziranje te formiranje grudastih oblaka, kumulusa. Morski povjetarac (Sea Breez) je uglavnom zdrav vjetar, ali ne u svim situacijama. Njime se mogu prenositi pelud, spore, insekti i kukci, ali isto tako i dim iz nekih brodova. Na Jadranu je poznat vjetar maestral.

  Nakon tog predavanja, podijelili smo se u dvije grupe. Prvu grupu dočekali su studenti koji su pripremili zanimljiv pokus vezan uz potrese. Izveli su ga tako da su u vlažan pijesak stavili malu kućicu, spojili ju na senzor te smo vidjeli kako je kućica za vrijeme tog podrhtavanja potonula u pijesak. Potresi su kratka intenzivna gibanja u tlu te za posljedicu imaju podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije. Znanstvena disciplina koja proučava potrese naziva se seizmologija.

   Kada smo završili s tim pokusom i predavanjem o potresima, saznali smo također jako zanimljive podatke o Andriji Mohorovičiću. On je bio veliki geofizičar i znanstvenik, rođen u Voloskom kraj Opatije. Vidjeli smo razne instrumente poput ure, barografa, kronometra, seizmiografa itd. On je također jedno vrijeme predavao meteorologiju učenicima Nautičke škole. Mohorovičić je prvi u svijetu na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje i koja je njemu u čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet – Moho sloj.

   Zatim je slijedilo predavanje o oblacima te smo vidjeli još jedan vrlo zanimljiv pokus. U posudi su se nalazila dva sloja vode. Gornji sloj bio je proziran i rjeđi dok je donji bio ljubičaste boje te je bio gušći. Kada su nagnuli tu posudu na par sekundi stvorio se oblik oblaka koji izgleda poput vala.

  Odmah nakon toga vidjeli smo pokus vezan uz vjetrove, a studenti su nam „skuhali buru“, a sastojci su bili suhi led i vruća voda. Suhi led je zapravo ugljikov dioksid u krutom stanju. Cilj tog pokusa bio je vidjeti kako bura puše uz Velebit i Biokovo.

  I za kraj vidjeli smo meteorološku kućicu koja se nalazi na travnatoj površini i na dva metra visine. U toj kućici nalaze se četiri termometra, dva okomita i dva vodoravna. Vidjeli smo isto tako i druge zanimljive instrumente poput barografa, termografa, anemometra i dr.

   Posjet PMF-u bio je izrazito poučan i zanimljiv. Svidjelo mi se kako su nam studenti pomoću raznih pokusa uspjeli dočarati neke od najvažnijih geografskih pojava, o kojima smo učili na satovima geografije i fizike. Zahvaljujemo se profesorima i studentima Geofizičkog odsjeka.  

                                                                                                        Hana El Aklouk, 2.a