Pjevački zbor Gimnazije Sesvete  

 U školu smo došli u 8 ujutro i prva stvar koju sam uočio je bio uređeni stol na sredini hola u školi. Na stolu su bili tanjuri, pribor za jelo, čaše i cvijeće. Na zidovima je bila obilježena povijest škole, kronološkim redom ispisana su prošla imena škole, od njezinog osnutka do danas.

  U konferencijskoj dvorani škole upoznali smo i ostale učenike i profesore iz različitih škola, oko pedesetak ljubitelja povijesti,  koji će  provesti zanimljiv i koristan dan na sajmu; bilo je tu učenika iz Gornjogradske gimnazije, Agronomske škole, XIII. gimnazije, IV. gimnazije i, naravno, Ugostiteljsko-Turističke škole, koja je ove godine bila domaćin događanja. Prošli Sajam povijesti održao se kod nas, a organizatorica je bila profesorica Suzana Pešorda. Jedna od voditeljica ovogodišnjega sajma i dobra domaćica,  profesorica Ida Ljubić iz Ugostiteljsko-turističke škole, poželjela nam je dobrodošlicu i uputila nas je u program sajma, koji je uključivao predavanja, radionice i prezentacije, smotru učeničkih radova vezanih uz temu obiteljske povijesti. Prvo predavanje održala je prof. Dijana Dijanić Pleško iz Agronomske škole i kao predstavnica Društva za hrvatsku povjesnicu održala je zanimljivo predavanje pod naslovom: Usmena povijest kao metoda istraživanja i bilježenja obiteljske povijesti, u kojem je govorila o načinima intervjuiranja rodbine i rođaka. Profesor povijesti, Filip Šćuric iz Gornjogradske gimnazije u svom predavanju Iseljavanje Hrvata u SAD na prijelazu stoljeća, otkrio nam je da postoji velika vjerojatnost da svi imamo nekog pretka koji se odselio u SAD. I uputio nas je na aplikaciju preko koje možemo uz pomoć roditelja i nekih podataka o pretku tražiti svoje rođake koji su useljavali u New York u SAD-u.

  Nakon toga smo se podijelili u 3 grupe za radionice. Prvu grupu, u kojoj sam ja bio, vodila je profesorica Suzana Pešorda iz Gimnazije Sesvete, a tema  radionice je bila: Migracije-geografska i povijesna istraživanja obiteljske povijesti. Drugu radionicu vodila je profesorica Ida Ljubić, a treću prof. Mirela Balešić Jović iz IV. gimnazije. Njihove teme su bile “Hrvatska povijest kroz kuharice” i “Kako istražiti i zapisati obiteljsku povijest-Osobna priča Siniše Glavaševića.”

Profesorica Pešorda nam je, koristeći naša predznanja iz geografije, objašnjavala obilježja migracija i etape emigracija Hrvata, a nama učenicima u grupi iz Gimnazije Sesvete mnoge stvari su bile poznate sa satova Geografije te smo se lakše uključivali u analizu karata i dokumenata. Tijekom radionice raspravljali smo o uzrocima i posljedicama, zašto se ljudi sele, i o push ili potisnim čimbenicima i pull privlačnim čimbenicima. Trebali smo navoditi primjere iz svojih obitelji i njihove prošlosti. U drugom dijelu profesorica nas je upoznala sa istraživanjima rodoslovlja, genealogijom i uputila na stranicu Hrvatskog državnog arhiva gdje ćemo naći detaljne upute za istraživanja obiteljske povijesti. Izradili smo umnu mapu na kojoj smo prikazali obilježja i odrednice migracija, a ja sam na plenarnom skupu objašnjavao važnost migracija za obiteljsku povijest. Na velikom plakatu prikazali smo plan  istraživanja migracija u obitelji, koji smo izradili na radionici, a mnogi će ga sigurno iskoristiti kada budu radili istraživanja u svojoj obitelji.

Nakon radionica opet smo se svi sastali i otpočele su prezentacije i izvještaji sa radionica, koje su bile sve jednako zanimljive i korisne kao i naša. Komentirajući ostale radionice u kojima su isto radno i aktivno sudjelovali naši učenici te analizirajući prezentacije, mogu izvesti zaključak da su bile jednako zanimljive i korisne i da sam puno toga naučio, saznao što mi može biti korisno za istraživanja obiteljske povijesti, a i vidio koliko povijest može biti zanimljiva.

Za vrijeme stanke mogli smo razgledati izložbu Znamenite obitelji Sesveta koju su pripremili naši učenici uz pomoć profesorice Pešorde. Na izložbi kroz četiri panoa predstavljene su obitelji: židovska obitelj  Weinberger, koja je za vrijeme Drugoga svjetskoga rata imala gostionicu u Sesvetama, obitelj Oružec iz Sesveta koja je spasila dio članova obitelji Weinberger od ustaškog progona i dobila plaketu pravednik među narodima. Na dva panoa prikazana je i povijest obitelji Peška, podrijetlom iz Češke, a doseljena u Soblinac pored Sesveta. Obitelj Peška je imala tvornicu opeka i crijepa, prije Drugoga svjetskoga rata i unaprijedila gospodarstvo u Sesvetama. Izložba je rezultat učeničkih istraživanja zavičajne povijesti i povijesti obitelji.     

Još bolji dio je uslijedio, kada je otpočela smotra učeničkih radova, na temu obiteljske povijest. Prvi su bili Petar Krajačić s temom “Grb moje obitelji”, Kristina Trusk, “Prezime moje obitelji” i Zoran Beganović, “Intervju s mojim ocem” iz Ugostiteljsko-turističke škole. Prezentacije su mi bile vrlo zanimljive, pogotovo Petrova prezentacija o grbu njegove obitelji i Zoranov emotivan intervju sa svojim ocem koji je pričao o prošlim vremenima i romskim običajima.

Drugi su bili učenici iz Agronomske škole Anđelka Perčić, Tena Vinojčić i Ivan Bartolić Zebec s prezentacijom “Drugi svjetski rat i Domovinski rat iz vizure obiteljske povijesti”. Ova prezentacija mi se manje svidjela od prošle, nije mi se baš svidio način prezentiranja pojedinih članova, zbog neozbiljnosti u pristupu, ali je i dalje bilo zanimljivo. Najinteresantniji dio mi je bio kada su pričali o Holokaustu jer je jedna od učenica podrijetlom iz židovske obitelji.

Zatim je na redu bila Dora Malinarić iz Gornjogradske gimnazije s temom “Povijest obitelji Malinarić”. U ovoj prezentaciji mi se svidjelo to što je jedan od njezinih predaka bio važan arhitekt. Njezina obitelj potječe iz Poljske iz mjesta Malina. A dio obitelji danas živi i u Republici Južnoj Africi.

Na red su došle učenice iz naše škole Gimnazije Sesvete  Dorotea Horvat i Petra Darojković s temama “Karaševski Hrvati u mojoj obitelji” i “Migracije u mojoj obitelji - od Letnice do Zagreba”. U ovoj prezentaciji sam saznao neke nove stvari o prijateljima iz škole, a mnogi koji nisu čuli za hrvatsku dijasporu u drugim državama sigurno su naučili nešto novo. Prezentacije osim što su bile zanimljive, bile su i izvrsno izvedene i zapažene od ostalih učenika.  

Peti na redu su bili učenice XIII. gimnazije  Maja Rončević s radom ”A od kud su tvoji?” i Talija Drašković s radom “Život moje bake tijekom Drugog svjetskog rata”. Posebno mi se svidjela Talijina prezentacija, vidjelo se da voli svoju baku i dopalo mi se to što se poslužila samo jednim izvorom: usmenom predajom svoje bake.

Zadnji na red su došli učenice IV. gimnazije Tea Tomljanović, Ema Kihak, Franka Rašić i Marla Fučić. Njihova tema je bio “Dr. Josip Benčević”, ova prezentacija je bila posebna po tome što su proveli istraživanje, malu anketu na Medicinskom fakultetu i u Medicinskoj školi o tome znaju li tko je dr. Benčević. Osobno me iznenadio broj onih koji su znali za njega, iako je bio mali i od strane studenata medicine jer ja nikada nisam čuo za njega. Preko prezentacije prikazan je rad i istraživanje učenice kojoj je doktor Benčević dio obitelji.

Za kraj smo ispunili anketu o sajmu. Sajam mi se svidio, povijest može biti jako zanimljiva, htio bih ići i sljedeće godine!

I za kraj dodati ću i još neke impresije koje smo razmijenili na povratku:

Bilo mi je jako lijepo. Najviše su mi se dopala izlaganja i predstavljanja radova, jer su mi te priče o raznim obiteljima i njihovim povijestima zanimljive.

Jedva čekam da dođem kući i počnem ispitivati tatu o povijesti obitelji, možda ga nagovorim da zajedno krenemo u istraživanje.

Naša prezentacija o Karaševcima i Letničanima bila je najbolja, koji pljesak su dobile.  

   Izvještaj pripremio Ivan Katić, 3.a.