U SPOMEN VELIKOM KOMEDIOGRAFU MOLIEREU
Molièreu uz 400. obljetnicu rođenja
Molière: Čudan je posao nasmijavati čestite ljude
Kazališni svijet i Francuska od siječnja 2022. slave četiri stoljeća od rođenja jednog od najvećih pisaca na francuskom jeziku i književnog velikana svjetske književnosti. Obilježava se 400. godina rođenja velikog francuskog komediografa Jeana Baptistea Poquelina, poznatijeg kao Molière.
Molièreu pripada izuzetno mjesto u svjetskoj književnosti. Njegove brojne komedije izvode se i danas na mnogim pozornicama svijeta i nisu izgubile ništa od izvornog smisla za humor i problematike koja nikada ne zastarijeva. Bezbrojni prijevodi i prerade njegovih komedija Molièreova vremena, od 17. stoljeća do danas, samo potvrđuju tezu da je on jedan od najpopularniji komediografa svih vremena. Molière je genijalno ismijao društvo svoga vremena, i to ne samo pojedinačne karaktere, nego i čitav splet društvenih odnosa, ukazujući na mnoge laži i predrasude, ne libeći se bespoštednog prikazivanja pokvarenosti i izvitoperenosti aristokracije, ali i gramzivosti buržoazije.
Brojna Molièreova djela nadživjela su stoljeća i postala klasici. Molière je kreirao mnoge likove koji su u njegovo vrijeme bili moderni, ali na koje se tada loše gledalo. Međutim, kad se njegovi komadi danas iznova čitaju, vidimo da je Molière u mnogo toga bio ispred svoga vremena i stvorio je snažne likove koji su izvršili utjecaj u kasnijim epohama. Njegovi likovi poput Škrca, Tartuffea ili Harpagona do danas su ostali neizostavni kazališni likovi, uvijek aktualni i uvjerljivi. U svojoj komediji Versailleske improvizacije Molière je zapisao: Meni je slikati moral, ponašanje, običaje i značenja a da ne diram ni u koga izravno. Sve osobe koje prikazujem osobe su „u zraku”, lutke što ih odijevam po svojoj mašti samo da bih zabavio gledaoce. A treba li reći ima li čega što bi me odvratilo od daljega pisanja komedija, onda su to sličnosti koje moji protivnici u njima uvijek žele pronaći, zlonamjerno nastojeći probuditi zavist kod nekih osoba na koje nikada nisam mislio.
Uz zabranu svoje komedije Tartuffe 1669. godine Molière zapisuje: „Ako je ispravljanje poroka svrha komedije, ne vidim zašto bi neki od njih bili povlašteni. Varavo licemjerje ima za državu kudikamo opasnije posljedice nego li svi ostali poroci; a osvjedočili smo se da kazalište ima u sebi veliku ukornu i popravljačku moć. Najljepše strijele ozbiljne nauke o ćudoređu najčešće su manje snažne od satiričkih. Silan je to udarac porocima kad su izloženi sveopćem smijehu. Prijekore lako podnosimo, ali ruganje ne trpimo nipošto. Pristajemo biti zločesti, ali nipošto ne pristajemo biti smiješni.”
Više o Moliereu na izložbi u školskoj čitaonici i u digitalnoj publikaciji ISSUU na poveznici: https://issuu.com/rjozic/docs/moli_re_j._b._poquelin
Pripremila školska knjižničarka Ruža Jozić
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |