MJESEC HRVATSKOGA JEZIKA
Hrvatski se jezik voli znanjem
Manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika pokrenuo je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, potaknut činjenicom da je hrvatski jezik postao službeni jezik Europske unije, čime se želi podići razina svijesti o važnosti očuvanja tog temelja hrvatskoga nacionalnoga identiteta: materinskoga jezika. Upravo je Međunarodni dan materinskoga jezika (21. veljače) koji je utemeljila 1999. godine Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima - UNESCO, s ciljem očuvanja lingvističke raznolikosti i promicanja obrazovanja na materinjem jeziku, uzet kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak je 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično zaokružuje priču o materinskom hrvatskom jeziku – jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta.
Na početku smo Godine čitanja 2021. u Hrvatskoj, koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske 30. prosinca 2020. pa je prigoda da se prisjetimo nekih najvažnijih momenata hrvatske pisane kulture koja je duboko prožeta i glagoljaštvom. Prva knjiga tiskana hrvatskim (crkvenoslavenskim) jezikom je glagoljaška inkunabula koja je objavljena 22. veljače 1483. godine. To je ujedno i Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Tada je otisnut hrvatski glagoljički prvotisak misala iz 1483. godine.
Primjerak hrvatskog Prvotiska iz 1483. koji se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu
Hrvatski glagoljički Prvotisak iz godine 1483., najstarija je hrvatska tiskana knjiga. Poznata je i pod nazivom Misal po zakonu rimskoga dvora. Otisnut je glagoljičkim pismom, dvobojno crnim i crvenim slovima, točno 22. veljače 1483. godine, po starom, Julijanskom kalendaru. Bilo je to samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije u Mainzu godine 1455., a devet godina prije otkrića Amerike 1492. Stručnjaci smatraju da je otisnut u nakladi od oko 260 primjeraka. Ima 440 str., dimenzija 19x26 cm.
Misal svjedoči o visokoj društvenoj, gospodarskoj i kulturnoj razini Hrvata u drugoj polovini 15. stoljeća. To je bio ujedno i prvi misal u povijesti koji nije bio otisnut latiničkim slovima. Moglo bi se bez pretjerivanja reći da pojava tiska u 1455. godini odgovara po svojem značenju pojavi Interneta koncem 20. st. Ne zaboravimo da se knjiga pojavljuje u jednom od najtežih perioda hrvatske povijesti, u razdoblju snažnih turskih osvajanja, gdje su granice Turskog carstva nadomak Dubrovnika, Splita, Šibenika, Zadra, Senja, Siska itd.
Do danas je ostalo sačuvano samo dvanaest nepotpunih primjeraka ove najstarije hrvatske inkunabule (knjige tiskane od 1455. do uključivo 1500. godine). Sedam primjeraka hrvatskog Prvotiska čuva se u Hrvatskoj, a pet ih je izvan domovine, u vrlo prestižnim institucijama širom svijeta:
- Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, za koju Amerikanci tvrde da je najveća na svijetu;
- Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu, za koju Rusi tvrde da je najveća na svijetu; taj je primjerak, koji je ujedno i najbolje očuvan, dospio otkupom Ruske Akademije godine 1874.
- Nacionalnoj knjižnici u Beču, bivšoj Kraljevskoj knjižnici u Austriji;
- Apostolskoj knjižnici u Vatikanu (2 primjerka), koje su donijeli hrvatski glagoljaši;
- Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (2 primjerka);
- Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (2 primjerka);
- Samostanu franjevaca trećoredaca - glagoljaša na Ksaveru u Zagrebu;
- u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, nepotpuni primjerak od 7 listova;
- Samostanu dominikanaca u Bolu na Braču.
Na stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu omogućeno je virtualno prelistavanje hrvatskog Prvotiska. Završna bilješka, tj. kolofon, hrvatskoga glagoljičkog Prvotiska iz 1483., ne otkriva nam gdje je prva hrvatska inkunabula otisnuta pa to i danas ostaje neriješena zagonetka. Ali, zato znamo da je prva hrvatska početnica za djecu tiskana glagoljicom 1527. godine. Prva poznata rukopisna hrvatska početnica za djecu čuva se u Francuskoj među dragocjenostima Gradske knjižnice u Toursu, pisana je oko 1400. godine. Najstariji poznati zakonik pisan hrvatskim jezikom je čuveni Vinodolski zakonik iz 1288. godine. Najstariji poznati međunarodno-pravni dokument pisan hrvatskim jezikom je znameniti Istarski razvod iz 1275. - 1390. godine. Najstariji poznati zapis na hrvatskom jeziku u kojem se prvi put spominje hrvatsko ime, kao i ime jednog hrvatskog kralja (kralja Zvonimira) je glasovita Bašćanska ploča koja je nastala oko 1100. godine. Najstariji poznati stihovi pisani hrvatskim jezikom zabilježeni su u Novakovom misalu iz 1368. godine (čuva se u Nacionalnoj knjižnici u Beču) čiji je raskošni pretisak objavljen 2020. godine…
U Mjesecu hrvatskoga jezika organizirat ćemo različite aktivnosti u školi, uključite se!
Pripremile: prof. Željka Župan Vuksan i knjižničarka Ruža Jozić
Pošalji prijatelju
-05%20(1).jpg)
| « Studeni 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
