Pjevački zbor Gimnazije Sesvete  

Brojna istraživanja potvrđuju pretpostavku da su psihosocijalni faktori kao što su raspoloženje, socijalna podrška, dugotrajni loši odnosi u vezi i stres povezani sa zdravljem i imunološkim sustavom, kao što su infektivne bolesti, rak, zarastanje rana, autoimune bolesti. Sposobnost da budemo sretni i zadovoljni životom neki znanstvenici smatraju središnjim kriterijem adaptacije i pozitivnog mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje se često definira kao stanje u kojem nema mentalnih bolesti, a postoji visoka razina dobrobiti.

Vrlo sretni ljudi imaju bogat i ispunjen društveni život i dosta vremena posvećuju druženju s prijateljima. Također, ustanovljeno je kako smo najbolje raspoloženi kada vrijeme provodimo s prijateljima, zatim u društvu članova obitelji, a na kraju, kada smo sami. Jako sretni ljudi imaju bogat i ispunjen društveni život i dosta vremena posvećuju druženju s prijateljima. Odvajate li vi vrijeme na ono što volite? Ako želite biti sretniji, svjesno birajte aktivnosti koje vas vesele.

Tema tjedna svjesnosti o mentalnom zdravlju 2020.g.koji se obilježava u cijelom svijetu je dobrota.

Često znamo za nekoga reći da je „dobar čovjek“, što bi to značilo? S čime je to povezano? Prema kome je ta osoba dobra?

Ljubaznost, dobrota, humanost, velikodušnost, briga za druge, suosjećanje i altruizam su povezani pojmovi koji se odnose na naš odnos prema drugim ljudima. Velikodušne osobe smatraju kako je davanje važnije od primanja, te kako je biti ljubazan i činiti dobro najbolji način života. Takve osobe su spremne pomoći svima, a ne samo svojoj obitelji i prijateljima. Kada smo svjedoci nečije ljubaznosti, heroizma ili iznimno moralnog ponašanja prema drugima, u nama se javlja osjećaj uzvišenosti. Tu emociju u različitim kulturama opisuju kao iznimno topao i uzvišen osjećaj u grudima koji je i vrlo motivirajući. Osobe koje su ga osjetile govore kako su i same željele postati bolji ljudi koji rade dobre stvari i pomažu drugima.

Osjećaj uzvišenosti se lako širi i može imati pozitivan utjecaj na cijelu zajednicu. Velika je vjerojatnost da svjedok dobrog djela i sam uskoro počini dobro djelo! Tako se broj dobrih djela počinje značajno povećavati. Kako ovo dobro zvuči, zar ne? Ispada da je prilično jednostavno „zaraziti“ druge dobrotom!

U jednom istraživanju se ispitivalo hoće li se kod ljudi koji su pristali svaki dan biti 5 puta ljubazni ili nesebični prema drugima, povećati intenzitet i trajanje pozitivnih emocija. Ispalo je da hoće, a najviše se povećao kada je svih 5 ljubaznih ili velikodušnih djela bilo učinjeno isti dan. Evo kako je glasila uputa:

„Svakodnevno ljudi jedni drugima čine ljubazne i velikodušne stvari. To mogu biti velike ili male stvari i osoba za koju ih činimo može ih, ali i ne mora biti svjesna. Evo nekih primjera: vidite da je nekome isteklo parkiranje, pa platite umjesto njega, dobrovoljno date krv, pomognete

nečijem djetetu u učenju ili pisanju zadaće, posjetite ostarjelog rođaka ili susjeda ili se nekome pismom (e-mailom) zahvalite za nešto što je učinio za vas. Jednom tjedno učinite takvih pet dobrih djela. Dobra djela ne morate učiniti jednoj osobi, osoba ih može, ali i ne mora biti svjesna i djela ne moraju biti slična onima koja su ovdje opisana. Nemojte činiti ništa što bi moglo biti opasno, bilo za vas, bilo za druge.“

Kako vi možete razvijati ljubaznost i velikodušnost?

-pomognite prijatelju objasniti neki predmet u kojem ste dobri

-javite se svaki dan nekome od prijatelja, rodbine

-poklonite nekome svoje vrijeme, učinite nešto za drugoga što zahtijeva vrijeme i trud

-recite mami na čemu ste joj zahvalni

-recite tati što vam se sviđa kod njega

-počastite prijatelja sa sladoledom

-odite umjesto starijeg susjeda u dućan

-ustanite starijoj osobi u tramvaju

-prijavite se za volontiranje

-udijelite iskreni kompliment

-ponudite poštara s čokoladom

-ostavite napojnicu u kafiću

-napravite kolače za bakin dolazak….

Budite dobri prema sebi

Kako prema drugima, izuzetno je važno i biti dobar i ljubazan, blag prema sebi. Budite sami sebi dobri prijatelji. To možete učiniti na način da uzmete vrijeme za sebe. Pokušajte primijeniti svoj unutarnji govor i umjesto da budete kritični, budite prema sebi blagi i topli, budite si podrška. Tako ćete pozitivno utjecati na osobno zadovoljstvo, na svoju emocionalnu inteligenciju, povezanost s drugima, mudrost, radoznalost, sreću, optimizam, te ćete imati manju potrebu za uspoređivanjem s drugima.

Neke ideje kako biti dobri prema sebi:

-ugodite si

-čitajte knjige

-izrazite svoju kreativnost

-slušajte omiljenu glazbu

-odite na masažu

-uzmite pauzu…

Ideje su brojne, svatko zna što mu najbolje odgovara!

Dobrota i ljubaznost poboljšavaju našu fizičku i emocionalnu dobrobit, bilo da smo ljubazni prema nekome ili da je netko ljubazan prema nama. Želimo li poboljšati imunitet, reducirati stres i anksioznost, imati više energije i pozitivno utjecati na kardiovaskularni sustav, prakticirajmo dobrotu i ljubaznost. Još ako „zarazimo“ druge, di ćeš bolje!

Literatura

Lyubomirsky,S., Tkach,C. i Sheldon, K.M. (2004). Pursuing sustained happiness trough random acts of kindness and counting ones blessings: Tests of two six-week interventions. Unpublished data, Department of Psychology, University of California, Riverside.

Miljković D. i Rijavec, M. (2006). Tko su dobri ljudi? Zagreb: IEP.

Miljković D, Rijavec M. i Brdar I.(2008). Pozitivna psihologija. Zagreb: IEP.

Pripremile Sonja Jordanić Golub, mag.psych. i Božana Sertić, prof.soc.ped.