preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Zbor
Fakultativna
Vijesti

POSJET NSK - IZLOŽBA HRVATSKA PISANA BAŠTINA

 

Posjet izložbi HRVATSKA PISANA BAŠTINA

u Nacionalnoj i sveučilišnoj  knjižnici u Zagrebu

 

Dana 3. studenog 2022. učenici 4.a razreda išli su posjetiti izložbu Hrvatska pisana baština u nastavi hrvatskoga jezika i povijesti od srednjega vijeka do 19. stoljeća, koja je postavljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Bila je to prigoda da se učenici uživo upoznaju sa hramom hrvatske kulture i povijesti, a ujedno upoznaju djelatnost NSK-a, njezine specijalne zbirke i odjele. U pratnji školske knjižničarke Ruže Jozić i profesorice Suzane  Pešorda te uz stručno vodstvo djelatnika NSK-a posjetili smo i restauratorsku radionicu, zbirku inkunabula i rijetkih knjiga - RARA, arhiv Knjižnice te čitaonice koje koriste studenti i doktorandi za svoj rad.

Po dolasku u NSK obišli smo izložbu Hrvatska pisana baština - izbor književnih i povijesnih djela od 13. do 19. st. Kroz izložbu nas je vodila jedna od autorica izložbe gospođa Kristina Judaš. Izložba uključuje najznačajnija pisana djela hrvatske književnosti od srednjega vijeka, novi vijek do kraja 19. st. te najvažnija djela hrvatskoga jezikoslovlja.

Za razdoblje srednjega vijeka čuli smo mnogo podataka o hrvatskim rukopisima te hrvatskoj tropismenosti. Imali smo prigodu vidjeti neke od najvažnijih srednjovjekovnih hrvatskih rukopisa: Petrisov zbornik, Poljički statut, Istarski razvod, Vrbnički statut, Vinodolski zakonik te djela splitskog povjesničara Tome Arhiđakona. U književnost srednjega vijeka spadaju i inkunabule, sve knjige tiskane od 1455. do 1500. godine. Naše najbitnije inkunabule su: Baromićev brevijar, De raptu cerberi (Jakov Bunić), Misal po zakonu rimskog dvora (prva hrvatska tiskana knjiga) i Oratio in funere reverendissimi domini D. Petri cardinalis sancti Sixti modruškog biskupa Nikole Morduškog (posmrtni govor objavljen 1474. g. koji je postao prva poznata inkunabula hrvatskog autora)…


Hrvatsku je renesansu ponajviše obilježila nova lirika koja je nastajala pod utjecajem talijanskoga petrarkističkog pjesništva. Značajni su naši renesansni pjesnici Šiško Menčetić i Džore Držić čije su pjesme sadržane u Zborniku Nikše Ranjine. Najvažniji je predstavnik hvarski književnik i dramatičar Hanibal Lucić. Njegova su poznata djela prva svjetovna drama na hrvatskom jeziku, Robinja i petrarkistička pjesma Jur nijedna na svit vila, koja se smatra remek-djelom hrvatske renesansne poezije. U razdoblju renesanse proslavili su se epski pjesnici Marko Marulić, Brne Karnarutić (Vazetje Sigeta grada - prvi povijesni ep), Juraj Baraković, Mavro Vetranović i Petar Hektorović (Ribarenje i ribarsko prigovaranje). Upravo je Marko Marulić položio temelje hrvatskoj umjetničkoj književnosti svojim epskim spjevom Judita, prvim umjetničkim epom hrvatske književnosti. Na izložbi smo mogli vidjeti i prvi hrvatski roman, Planine Petra Zoranića, prvu pastoralu, Radmilo i Ljubomir  Džore Držića, kao i poznata djela Marina Držića – Dundo Maroje, Novela od Stanca, Tirena i dr.

Hrvatski književni barok počinje Vilom Slovinkom Jurja Barakovića. Nakon renesanse u Dubrovniku se počinje razvijati književnost u baroknom stilu s Ivanom Gundulićem, Ivanom Bunićem Vučićem (Mandalijena pokornica, Plandovanja), Junijem Palmotićem (Pavlimir) i Ignjatom Đurđevićem (Uzdasi Mandalijene pokornice) kao glavnim predstavnicima. Osobito je značajan Ivan Gundulić i njegova djela Suze sina razmetnoga (barokni plač), Dubravka (pastorala) i Osman (ep), koja su glavni simboli katoličke obnove i slave dubrovačku slobodu. Ozaljski krug čine: Petar Zrinski (Opsida Sigecka), Fran Krsto Frankopan (Gartlic za čas kratiti), Ana Katarina Zrinski (Putni tovaruš), Pavao Ritter Vitezović i dr. Kajkavski književni krug obilježava Juraj Habdelić sa svojim djelom Dictionar ili reči slovenske (kajkavsko-latinski rječnik). Najvažniji autor slavonskog baroka bio je Antun Kanižlić i njegova religiozna poema Sveta Rožalija.

Predstavnici prosvjetiteljske književnosti u Hrvatskoj bili su Andrija Kačić Miošić i Matija Antun Relković s djelima epske književnosti, Matija Petar Katančić s djelima lirskog izričaja te Tituš Brezovački s dramama. Andrija Kačić Miošić u svom djelu Razgovor ugodni naroda slovinskoga prikazuje događaje iz povijesti slavenskih zemalja, a posebno se osvrće na kršćansko-turske ratove. Matija Antun Relković napisao je svoj prosvjetiteljski ep Satir iliti divji čovik. Matija Petar Katančić svojim djelom Fructus Auctumnales izričajem pripada klasicističkom pjesništvu, ali temama nagovještava romantizam. Tituš Brezovački piše dramsko djelo Matijaš grabancijaš dijak.

Prva faza hrvatskog romantizma poklapa se s razdobljem hrvatskoga narodnog preporoda. Janko Drašković objavljuje brošuru Disertatia iliti Razgovor darovan gospodi poklisarom, prvi hrvatski politički program, a Ljudevit Gaj Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja. U novinama Ilirske narodne novine, objavljivali su se  domoljubni prilozi s ciljem buđenja nacionalne svijesti, poput budnice Ljudevita Gaja Horvatov sloga i zjedinjenje te pjesme Horvatska domovina Antuna Mihanovića. Prva predstava na hrvatskom jeziku bila je dramska igra Juran i Sofija Ivana Kukuljevića Sakcinskog, a opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog. Stanko Vraz piše Đulabije, prvu knjigu ljubavne poezije u novijoj hrvatskoj književnosti, s Ljudevitom Farkašem Vukotinovićem i Dragutinom Rakovcem pokreće i prvi hrvatski književni časopis Kolo. Istaknuo se i pjesnik Petar Preradović koji piše antologijske pjesme: Putnik, Pozdrav domovini, Ljudsko srce, Jezik roda moga, Molitva i dr. Još su bitni i Ivan Mažuranić, koji je napisao romantičarski spjev Smrt Smail-age Čengića te Matija Mažuranić koji je napisao putopis Pogled u Bosnu.

 

Nakon izložbe u predvorju NSK posjetili smo prostorije restauratorske radionice u kojima se restauriraju, konzerviraju i čuvaju stare knjige. Naučili smo u kakvim uvjetima treba čuvati knjige te na koje sve načine one mogu biti oštećene. Vidjeli smo kako se popravljaju poderotine, rupe od crva te kako se rješavaju plijesni i popravljaju krhke stranice, tehniku pranja starih knjiga te popravljanja pomoću veoma tankog japanskog papira. U knjigovežnici smo vidjeli kako se restauriraju korice od kože ili drveta te ponovno uvezuju stranice u knjižni blok.

U zbirci RARA, u kojoj se čuvaju rijetke i stare knjige, imali smo prigodu vidjeti primjerke vrijednih i starih knjiga, kao npr. drugo izdanje Marulićeve Judite iz 1522. godine, Lucićevu Robinju, Dictionarium Fausta Vrančića (prvi rječnik hrvatskoga jezika) Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja. Za kraj obilaska prošli smo kroz dvije čitaonice Knjižnice i vidjeli način rada u čitaonicama i korištenje knjižnične građe. Pokazali su nam i odraz grada Zagreba u zrcalima, tj. prizmama na krovu knjižnice. Naučili smo kako funkcionira Nacionalna i sveučilišna knjižnica, što je obavezni primjerak te kako možemo pretraživati građu i postati članovi NSK-a.

Ovaj se obilazak NSK-a veoma dopao učenicima, jer su naučili mnogo o starim knjigama i pisanoj baštini naše kulture te vidjeli kako se stare knjige restauriraju i čuvaju u posebnim uvjetima. Bilo je zapanjujuće biti tako blizu knjiga koje su stare i preko 500 godina, a čuvaju se u arhivu NSK-a. Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici bio je uistinu posebno i vrijedno iskustvo koje će maturantima koristiti u budućem studentskom radu i obrazovanju.

Zahvaljujemo ljubaznom osoblju NSK-a, osobito našim vodičima kroz Knjižnicu i njezine odjele, gospođi Kristini Judaš i Ani Ljubičić, kao i čitavom osoblju restauratorske radionice i zbirke RARA na strpljenju i iscrpnim informacijama.

Pripremile: profesorica Suzana Pešorda, knjižničarka Ruža Jozić i Petra Kruhak, 4.a



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Ruža Jozić   datum: 7. 11. 2022.


 


BIOSIGURNOST


 


 

Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji


Tražilica

 

Školska ambulanta Dubrava

Aleja lipa 1H


Nadležna liječnica za Gimnaziju Sesvete: dr. Ljiljana Josipović

Medicinska sestra: Antonija Čaćko

Parnim datumom prije podne / Neparnim datumom poslije podne

tel.: 2917-711

 




preskoči na navigaciju