preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
e-škole
Zbor
Fakultativna
Dodatna
Hej, i ja sam tu

Pratite nas na facebook

Vijesti

Možemo li utjecati na vlastitu sreću?

Ovim pitanjem bavi se pozitivna psihologija, odnosno znanstvena disciplina koja proučava kvalitetu života. Ona ne podrazumijeva stavljanje ružičastih naočala, konstantnu pozitivu, prekrasan svijet. Ona uzima u obzir ozbiljnost i težinu života, te nam daje provjerene alate za bolje funkcioniranje. Ako gledamo distribuciju mentalnog zdravlja u populaciji, manji broj ljudi je sa teškoćama, ali isto tako manji broj ljudi ima pozitivno mentalno zdravlje. Najveći je broj ljudi u sredini, umjerenog zdravlja. Konkretni alati pozitivne psihologije nam tu pomažu kako bismo se pomaknuli pozitivnim razinama optimalnog mentalnog zdravlja. Svjetska zdravstvena organizacija je definirala mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, uspijeva se nositi sa normalnim životnim stresovima, uspijeva produktivno i plodno raditi, te je sposoban pridonositi svojoj zajednici (WHO, 2004). Nemati dijagnozu nije dovoljno za pozitivno mentalno zdravlje. To je situacija gdje se osjećate izuzetno dobro, ispunjeno, podnosite životne stresove, radite produktivno te doprinosite svojoj zajednici. Važno je napomenuti kako pozitivno mentalno zdravlje ne znači odsustvo neugodnih emocija poput tuge, ljutnje i sl. Ono nam omogućuje da se nosimo s tim emocijama koristeći vlastite resurse.

Cilj pozitivne psihologije jest poboljšati životno zadovoljstvo i svoje mentalno zdravlje. Ona proučava teme poput sreće, zahvalnosti, psihološke otpornosti, poznavanje vlastitih vrlina i snaga, životno zadovoljstvo, optimizam, humor, kreativnost, flow, mindfulness, razvojni mentalni sklop, motivaciju i sl. (Dweck, 2018).

Što je uopće sreća? Možemo li biti sretni u ovim vremenima i kako to postići?

Iz istraživanja o mentalnom zdravlju za vrijeme pandemije saznajemo da smo sve gore, što ne čudi obzirom na okolnosti. Ljudima je teško živjeti na ovakav način, distancirano, a mnoge muče i ekonomska pitanja. Indikacije stresa, anksioznosti i depresivnosti su više nego što su bile prije. To ne znači da su svi jako loše, ima nas različitih, ali trebamo to imati na umu. Ljudi su skloni skrivati svoje stanje, te često nisu spremni o tome razgovarati. Nažalost, još uvijek postoji stigma na našim prostorima. Ljudi lakše pričaju o kolonoskopiji, nego o odlasku psihologu. Tako da trebamo biti podrška jedni drugima, ne osuđivati.

Kao sinonim za sreću se često upotrebljava hedonistički aspekt sreće. On je subjektivan, naglašava užitak i zadovoljstvo životom. Osobno vrednovanje života zavisi od vlastitih očekivanja, vrijednosti i iskustva (Rijavec i sur, 2008). Ljudi imaju vlastite kriterije s kojima uspoređuju život. Tako da je moguće da netko postane zadovoljniji životom čak i onda kada su okolnosti objektivno lošije.

Eudemonistički aspekt sreće se odnosi na samorealizaciju u smislu razvijanja svojih potencijala i napredovanja prema važnim ciljevima u životu. To se odnosi na unutarnje zadovoljstvo, životni smisao, svrhu postojanja, ispunjavajuće izazove, te na doprinos zajednici. (Rijavec i sur., 2008). Ta dva odvojena aspekta sreće mogu biti i međusobno povezana. Tako, kada postignete uspjeh u ostvarenju svojih potencijala, istovremeno ćete doživjeti i hedonistički užitak i eudemoniju. Međutim, ako ostvarimo neki vanjski cilj, vjerojatnije ćemo osjećati samo hedonistički užitak.

Prema istraživanjima genetski faktori objašnjavaju oko 50% varijance sreće, okolnosti 10%, dok se oko 40% varijance sreće može prepisati aktivnostima koje osoba sama bira (Ljubomirsky i sur., 2005).

Tu dolazimo do odgovora na pitanje o tome kako biti sretan u današnje vrijeme!

„Tips and tricks“ Davida G. Myersa (1993.; prema Rijavec i sur., 2008) su:

1. Shvatiti kako financijski uspjeh nije nešto što će nas trajno usrećiti.

2. Planirati svoje vrijeme.

3. „Fake it till you make it“- glavu gore, osmijeh na lice i ponašajte se samopouzdano, otvoreno i uspješno. Ovakvo ponašanje može potaknuti pozitivne emocije.

4. Aktivirajte svoje vještine na svim poljima. Postavljajte si izazove koji vas ispunjavaju.

5. Vježbajte, trčite, plešite, šetajte. Fizički se aktivirajte na način koji vam najviše odgovara.

6. Naspavajte se. Adolescentima je potrebno od 8-10 sati sna.

7. Ulažite u bliske odnose. Provodite vrijeme s prijateljima i dragim ljudima, ulažite u te odnose, budite podrška i međusobno se zabavljajte.

8. Pomažite drugima, jer naša dobra djela nam pomažu da se osjećamo sretno.

9. Vodite dnevnik zahvalnosti. Obratite pažnju na pozitivne strane vaših života.

10. Budite spiritualni. Molite ili meditirajte, dokazano utječe na sreću. (Rijavec i Miljković, 2006).

Što reći, nego, sretno!

 

Literatura:

Dweck Carol S. (2018). Mentalni sklop. Nova psihologija uspjeha. Split: Harfa.

Miljković D. i Rijavec, M. (2006). Tko su dobri ljudi? :psihologija pozitivne osobe. Zagreb: IEP.

Miljković D. i Rijavec, M. (2004). Tri puta do otoka sreće: psihologija sreće i dobroga života. Zagreb: IEP.

Miljković D, Rijavec M. i Brdar I. (2008). Pozitivna psihologija. Zagreb: IEP.

World Health Organization. (2004). Promoting mental health: Concepts, emerging evidence, practice : Summary report.

Pripremile: Sonja Jordanić Golub, mag.psych. i Božana Sertić. prof.soc.ped.




Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Sonja Jordanić Golub   datum: 23. 3. 2021.

BIO SIGURNOST


 

KULTURA TURIZMA 2020.

 

  


Kalendar
« Rujan 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji


Korisni linkovi

Tražilica

Oglasna ploča
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka

 

Školska ambulanta Dubrava

Aleja lipa 1H


Nadležna liječnica za Gimnaziju Sesvete: dr. Ljiljana Josipović

Medicinska sestra: Antonija Čaćko

Parnim datumom prije podne / Neparnim datumom poslije podne

tel.: 2917-711

 




preskoči na navigaciju