preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
e-škole
Zbor
Fakultativna
Dodatna
Hej, i ja sam tu

Pratite nas na facebook

Vijesti

Uz DAN MEĐUNARODNOGA PRIZNAJA RH – 15. siječnja

Prisjećamo se velikana hrvatske prošlosti koji su kroz stoljeća stvarali hrvatsku državu, a jedna od zaslužnih ličnosti svakako je i grof Janko Drašković – uz 250. obljetnicu rođenja

 

Draškovići su od druge polovice 16. do 20. stoljeća, pored Erdödya, bili najpoznatiji i najbogatiji velikaški rod u Hrvatskom zagorju i u krajevima hrvatskoga kajkavskog područja. Iz te su velikaške obitelji potekla četiri hrvatska bana (Juraj II., Ivan II., Ivan III. i Ivan V.), brojne vojskovođe i visoki časnici koji su se borili za obranu Hrvatske i Habsburške Monarhije (Gašpar I., Ivan II., vitez zlatne ostruge Ivan III., general Ivan IV., podmaršali Ivan V., Josip Kazimir, Juraj VI. i dr.), biskupi (Juraj II. i Juraj IV.), jedan kardinal (Juraj II.), jedan ugarski palatin (Ivan III.), kraljevski kancelari, savjetnici i suci te mnoge druge značajne osobe u javnom životu Hrvatske.

Vojničku karijeru odabrali su mnogi članovi obitelji Drašković. Uspjesi u ratnim pohodima protiv Turaka donosili su obitelji Drašković visoke časti i položaje. Od 16. st. Trakošćan je veleposjed i glavni dvorac Draškovića sve do Drugoga svjetskog rata. Nasljedna prava preuzima Dr. Karl Drašković (r. 1923.), a njegova djeca Nikola i Marija, danas žive u Austriji.

Jedan od najistaknutijih članova obitelji Drašković bio je grof Janko Drašković (1770.-1856.), koji je uz Ljudevita Gaja bio pokretač hrvatskoga nacionalnoga ilirskog preporoda tridesetih godina 19. stoljeća. Kao vojnik ratovao je protiv Turaka i Napoleona. Svugdje je branio i zastupao državna prava svoje domovine Hrvatske za što je žrtvovao gotovo sav svoj imetak. Sahranjen je uz Ljudevita Gaja i ilirce u arkadama zagrebačkog Mirogoja.

 

    

 

Grof Janko Drašković rođen je 20. listopada 1770. u Zagrebu, gdje je pohađao gimnaziju, a studij filozofije i prava završio je u Beču. U mladosti se posvetio vojnoj karijeri, koju je prekinuo zbog bolesti. Bio je svestran, a iznimnu sklonost pokazivao je učenju jezika, uključujući latinski, njemački, francuski, talijanski, mađarski, rumunjski te niz slavenskih jezika. Poznat je kao najobrazovaniji čovjek svoga vremena u Hrvatskoj, a takav je ugled stekao i u inozemstvu, gdje je često boravio, ponajprije kao vojnik, a zatim kao društveni djelatnik, preporoditelj i ilirac.

Janko Drašković je jedan od vođa i utemeljitelja Hrvatskoga narodnog preporoda, posebice zaslužan za osnivanje temeljnih preporodnih institucija u 19. st. - Čitaonice ilirske, Narodnoga muzeja, Matice ilirske, Gospodarskoga društva i Narodnoga kazališta, kao i za širenje preporodnih ideja među plemstvom. Suočen s nastojanjima madžarskog nacionalizma, koji je u svojoj težnji za stvaranjem velike madžarske države bio prijetnja hrvatskoj autonomiji, Drašković se oko 1830. g. priključio mladomu naraštaju građanske inteligencije Iliraca, koja je svojom djelatnošću upravo polagala temelje hrvatskom nacionalnom pokretu.

Janko Drašković svoja je gledišta na jezik, književnost, politiku i gospodarstvo iznio u svojem poznatome i vrijednome djelu Disertacija iliti Razgovor. God. 1832. u Karlovcu je iz tiska izašla njegova Disertatia iliti Razgovor darovan gospodi poklisarom zakonskim i budućem zakonotvorcem Kraljevinah naših za buduću Dietu ungarsku odaslanem. Bila je to prva programska politička brošura napisana štokavskim narječjem. Draškovićeva je Disertatia nastala uoči zasjedanja zajedničkoga sabora, a imala je poslužiti hrvatskim zastupnicima na saboru da se suprotstave madžarskim nacionalnim aspiracijama. U njoj se Drašković založio za to da Hrvatska dobije samostalnu vladu s obnovljenom banskom vlašću, da se narodni jezik (štokavština) uvede kao službeni jezik: Ja odabirem za moj razgovor naški jezik, želeći dokazati, da mi narodnog jezika imademo, u kojem sve moguće reći jest. Zato je Janko Drašković u Matici ilirskoj (kasnije Matica hrvatska) održao znameniti programski govor, čiju je srž izrekao ovako: Konkretni su zadaci društva »da jezik naš temeljito i savršeno naučimo, da marljivo domaće i strane pisce čitajući korisnim se naucima ukrasimo te da korisne knjige drugih izobraženih naroda ili u naš jezik prevedemo, ili da sami takove napišemo«…

Više o velikaškoj obitelji Drašković i našem najznačajnijem preporoditelju i autoru najcjelovitijeg i najzrelijeg hrvatskog političkog programa, grofu Janku Draškoviću, pročitajte u priloženoj prezentaciji i pogledajte na našoj izložbi u predvorju škole. I Hrvatska je pošta povodom ove 250. obljetnice rođenja grofa Janka Draškovića izdala poštansku marku u svojoj seriji Hrvatski velikani.


            Pripremile: Ruža Jozić, školska knjižničarka i profesorica Suzana Pešorda



Priloženi dokumenti:
JANKO_DRASKOVIC.pdf (1.48 MB)

Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Božana Sertić   datum: 19. 1. 2021.

 

KULTURA TURIZMA 2020.

 

  


Kalendar
« Lipanj 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji


Korisni linkovi

Tražilica

Oglasna ploča
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka

 

Školska ambulanta Dubrava

Aleja lipa 1H


Nadležna liječnica za Gimnaziju Sesvete: dr. Ljiljana Josipović

Medicinska sestra: Antonija Čaćko

Parnim datumom prije podne / Neparnim datumom poslije podne

tel.: 2917-711

 

ORACLE ACADEMY





preskoči na navigaciju