Pjevački zbor Gimnazije Sesvete  

Language is the expression of ideas, and if the people of one country cannot preserve an identity of ideas they cannot retain an identity of language.“  -  Noah Webster

Svake se godine na današnji dan, 16. listopada, u spomen na život i djelo američkoga leksikografa, pravopisnog reformatora i političara Noaha Webstera obilježava Dan rječnika. Noah Webster rođen je 16. listopada 1758. godine, a svoje djelo  An American Dictionary of the English Language počeo je pisati s 43 godine. Trebalo mu je 27 godina da ga dovrši i objavi 1828. Bio je to rječnik, svojevrsni dodatak tradicionalnom engleskom leksiku, u kojem su popisane riječi svojstvene samo američkom govornom području.

Ovaj je dan prigoda da se prisjetimo i prvoga tiskanog rječnika hrvatskoga jezika - Rječnika pet najuglednijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i mađarskoga (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum — Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae) objavljenoga u Veneciji 1595. godine. Njegov je autor  biskup, povjesničar, izumitelj i leksikograf Faust Vrančić. Rječnik možete pronaći i u školskoj knjižnici. Iako su prvi rječnici koji relativno detaljno obrađuju rječničko blago pojedinih jezika nastali ubrzo nakon izuma tiska, prvi rječnici u modernom smislu te riječi pojavili su se u Europi tek u 17. stoljeću. Vrančićev je rječnik dokaz da hrvatski narod ima razvijenu svijest o važnosti domaćega, narodnoga jezika od samih početaka moderne leksikografije ili već više od 400 godina. Osim njega, u knjižnici možete naći razne jezične rječnike, ali i one specijalizirane: Rječnik simbola, Rječnik sinonima, Frazeološki rječnik, Hrvatski čestotni rječnik, Agronomski rječnik, Rječnik hrvatskoga žargona…

Naši su učenici, pod vodstvom profesorice engleskog jezika Vlatke Ostojić, današnji dan proveli radeći u knjižnici i istražujući rječnike koje je pripremila školska knjižničarka. Usporedili su i prolistali sve navedene rječnike, a zatim su se podijelili u timove po četiri učenika i natjecali se tko će brže i točnije riješiti 6 zadataka koji su ih čekali pripremljeni u knjižnici. Morali su dešifrirati engleske fonetske simbole i odgonetnuti koja se poslovica u njima krije, zatim su mjereći vrijeme na štoperici usporedili koliko im je vremena trebalo da pronađu značenje traženih riječi u tiskanom, a koliko u online rječniku. Potom su trebali napraviti detaljne bilješke za tražene riječi u jednojezičnom rječniku, a na kraju su još istražili razliku između kratica i pokrata, zapisali najdraže primjere slenga te otkrili značenje „lažnih prijatelja“ u dva različita jezika.

Na nastavi Engleskog jezika posvetili su još jedan sat istraživanju Oxfordovog rječnika i njihove mrežne stranice Oxford word of the year na kojoj svake godine leksikografi i građanstvo izabiru „riječ godine“ – riječ koja najbolje odražava povijesni i društveni kontekst svake pojedine godine. Učenici su u parovima izabrali njima nezanimljivih pet riječi i upotrijebili ih u vlastitim rečenicama, a razgovarali smo i o novotvorenim riječima koje su nedavno ušle i u hrvatski i u engleski jezik. Naposljetku, osvijestili smo činjenicu da je jezik živi organizam koji se neprestano mijenja, a nadamo se da će učenici ubuduće osim online izdanja, koristiti i tiskane rječnike.

Pripremile: Vlatka Ostojić, prof. i školska knjižničarka Brigita Kosić