Pjevački zbor Gimnazije Sesvete

Fakultativna

Fakultativna nastava

Vijesti

ŠKOLSKI PROJEKT Secesija u Zagrebu

SECESIJSKI MOTIVI U ZAGREBU

Umjetnički pokret secesija poznat je pod različitim nazivima: u Francuskoj se javlja termin Art Nouveau, u Njemačkoj je poznata pod nazivom Jugendstil, a u Sjedinjenim Američkim Državama ustalio se naziv Art deco. Pokret je označio radikalni rez s prijašnjim ustaljenim normama i pravilima u umjetnosti, a karakterizira ga dinamičnost, florealni i geometrijski motivi te izražena dekorativnost koja ostavlja bez daha. U različitim dijelovima svijeta upotrebljavaju se specifični nazivi za ovaj umjetnički pravac, a hrvatsko određenje pravca preuzeto je iz austrijske inačice „secession“ što u prijevodu označava riječ za pojam odcjepljenje. Secesija se javlja kao pokret za odcjepljenjem od ustaljene umjetnosti prepune akademizma i ustaljenih normi, i put ka nečemu novome lišenom postojećih pravila.

Na području Zagreba ponosno i danas stoje primjeri toga osebujnoga stila, a u našem projektu predstavljamo dvadesetak odabranih secesijskih ljepotica koje prkose vremenu i dalje kradu poglede prolaznika. Zagreb se krajem 19. i početkom 20. stoljeća, u samo nekoliko desetljeća proširio, njegovo se stanovništvo udvostručilo te je izražena potreba za gradnjom novih zgrada. Posebno plodan dio u izgradnji bio je Donji grad koji se sagradio u svega dva desetljeća. Godine 1904. započinje cementiranje centra Zagreba, dok se 1910. popločava Trg bana Jelačića i uvodi električni tramvaj u promet grada Zagreba.

Posljednjih dvadeset godina XIX. st. vrijeme je osobito intenzivne izgradnje Donjega grada u Zagrebu, snažno obilježeno historijskim stilovima. U tom su razdoblju oblikovani dijelovi Donjega grada koji i danas služe Zagrebu na ponos. Izgrađen je niz trgova-parkova (Zrinjski trg, Strossmayerov trg, Tomislavov trg) s impozantnim palačama koje ih obrubljuju. Njihove su parkovne površine majstorski oblikovane, upotpunjene vodoskocima, kipovima i značajnim zgradama: palačom HAZU, Umjetničkim paviljonom i Glavnim kolodvorom. Oblikovani su tada Starčevićev trg, Marulićev trg, Mažuranićev trg i današnji Trg Republike Hrvatske. Dvadeseto je stoljeće počelo prodorom SECESIJE, koja se u kratkom razdoblju od 1899. do početka Prvog svjetskog rata zadržala u središnjem dijelu Donjega grada.

Secesija je izuzetno razdoblje koje je imalo veliki utjecaj na današnji izgled Zagreba. Najviša dostignuća i najzanimljiviji primjeri zagrebačke secesijske arhitekture su zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice – danas Hrvatskog državnog arhiva, kuća Bauda, kuća Rado, kuća Feller, Etnografski muzej, Robna kuća NAMA i mnoge druge zgrade u kojima se moderna arhitektura izrazila u bezbroj varijanti, od zgrade Burze Viktora Kovačića do otmjenih vila u vanjskim dijelovima grada. Riječ je o nekoliko građevina najznačajnijih secesijskih arhitekata: Vjekoslava Bastla, Otta Wagnera, Rudolfa Lubynskog, Aladara Baranyaija, Viktora Kovačića i Ignjata Fischera, a u čijoj su izgradnji svojim umjetničkim djelima sudjelovali i umjetnici: Robert Frangeš Mihanović, Ivan Meštrović, Vlaho Bukovac, Bela Čikoš Sesija, Mirko Rački i dr.

Više o našem projektu na izložbi u predvorju škole. Detaljnije se može pročitati u našoj brošuri o secesijskim zdanjima u Zagrebu i pogledati naše likovne radove – motive s odabranih zagrebačkih zgrada, koje su učenici Likovne grupe ilustrirali i oslikali na B1 formatima, a u nešto manjim formatima i na svili. U projektu sudjelovali učenici Likovne grupe i Geografsko-povijesne istraživačke grupe.