2023-02-26 20:26:00

TERENSKA NASTAVA FIRENCA, RIM i SIENA

Tri Michelangelova veličanstvena  i pet sakralnih remek-djela

Sigurno mnogi odlaze u Italiju kako bi upoznali i doživjeli različita umjetnička ostvarenja. Jedan od razloga terenske nastave u Firencu, Rim i Sienu bio je svijet renesansnih umjetnosti kojima Italija uvelike obiluje i privlači mnoge turiste. Među prima umjetnicima zasigurno je Michelangelo Buonarroti, a u okviru terenske nastave vidjeli smo najveća njegova kiparska ostvarenja - Pieta, David i Mojsije. U Galleria dell'Accademia, čuvenom muzeju u Firenci, čuva se originalni David, a kopija kipa postavljena je na trg Piazze della Signorie 1910. godine.  Renesansni David, visok 5,17 metara, napravljen od mramora, dovršen 1504. godine, postaje simbol firentinske borbe protiv neprijatelja. Firenca se uz ostalo bogatstvo diči i kipom Perzeja s Meduzinom glavom, remek-djelo kiparstva manirizma i najslavnije djelo kipara Benvenuta Cellinija.

Druga dva Michelangelova remek-djela kiparstva nalaze se u Rimu: Pieta u Vatikanu, u bazilici sv. Petra, a Mojsije u San Pietro in Vincoli, crkvi sv. Petra u okovima. Pietà (talijanska izvedenica iz latinskog pietas: sućut, sažaljenje) ili „oplakivanje Krista“, u kršćanskoj je ikonografiji prikaz Blažene Djevice Marije koja u krilu drži mrtvo Isusovo tijelo. Blažena Djevica Marija ima mladenački lik, lik čiste žene koja nikada ne stari, a u krilu koje je ogromno drži Kristovo tijelo. Kažu kada bi se ispravio Marijin lik da bi bio ogroman, viši od tri metra. Zanimljivo je da je Michelangelo imao samo 24 godine kada je napravio Pietu.  

Mojsije je pak zamišljen kao jedan od kipova na grobnici pape Julija II., ali postao je središnji lik napravljen tako da mu je lice uvijek obasjano svjetlošću. Kažu da je Michelangelo koristio uz mramor i olovo kao premaz tako da je skulptura dobila jednu novu posebnu dubinu.

Međutim, u okviru ove terenske nastave posebnu pažnju treba posvetiti i arhitekturi sakralnih objekata. Tu se u prvom redu izdvajaju: simbol Firence gotovo na svim razglednicama ili fotografijama Cattedrala di Santa Maria del Fiore ili Duomo i Santa Croce.  Firentinska katedrala treća je po veličini, ali primat sigurno ima po svojoj neobičnoj kupoli koju je napokon dovršio Fillipo Brunelleschi. Izgrađena je u gotičkom i renesansnom stilu, a prekrivena zelenim i bijelim mramorom. Ispred katedrale nalazi se romanička krstionica sa zlatnim vratima.

Santa Croce je mjesto početka našega putovanja. Ova franjevačka crkva ispred koje je kip Dantea Alighierija jedna je od najvećih franjevačkih crkava, a ono najpoznatije – ona je počivalište mnogih znamenitih ljudi. U njoj su pokopani Michelangelo, znanstvenik Galileo Galilei, filozof Machiavelli, pjesnik Ugo Foscolo, skladatelj Gioachino Antonio Rossini i drugi. Upravo zbog toga nosi veličanstven nadimak „Hram talijanske slave“.

Kao Danteovi romari nastavljamo prema Rimu i Vatikanu. Svaki katolik, Europljanin morao bi za života posjetiti Rim, odnosno Vatikan. Bazilika sv. Petra u tom je smislu vrhunac našeg puta. Na ulasku dva monumentalna kipa: sv. Petar s križem (on je umro mučeničkom smrću na križu okrenut naopako jer nije dostojan umrijeti kao Krist) i sv. Pavao s mačem (njemu su kao rimskom građaninu odrubili glavu jer se Rimljani nisu pribijali na križ). Kada bih u tri riječi sažela svoj doživljaj Bazilike, to bi bilo: Pieta, sv. Ivan Pavao II. i kripta. (Želja da budem na grobu našeg dragog Pape zasjenila je sve moje druge želje tako da sam smetnula da je ipak zadnji umrli papa Benedikt XVI. na čijem sam se grobu pomolila i sjetila predivnih susreta na zagrebačkom hipodromu i Milanu.) Bazilika je sagrađena na mjestu gdje je razapet sv. Petar, ali i na mjestu ranokršćanske bazilike. Izgrađena je u klasičnom renesansnom stilu, a kupolu je izradio Michelangelo već u poodmakloj dobi. Ispod papinskog oltara, u konfesiji 'Arca Marmorea', čuvaju se relikvije sv. Pavla.

Druga važna crkva u Rimu je crkva sv. Petra u okovima u kojoj su okovi sv. Petra, Mojsije, grob pape Julija II. i grob našeg Julija Klovića. Okovi se čuvaju u relikvijaru ispod glavnog oltara bazilike, a prema legendi nastali su kao čudesan spoj jeruzalemskih i rimskih okova sv. Petra. 

Peta veličanstvena sakralna građevina naše terenske nastave je nedovršena sienska katedrala,  službeno Cattedrale Metropolitana di Santa Maria Assunta, uobičajeno Duomo di Siena, jedna od najslavnijih romaničko-gotičkih katedrala u Italiji koja se uzdiže na istoimenom trgu u starom povijesnom dijelu Siene. Želja da se napravi najveća katedrala, veća i od one rimske, nije nikada provedena do kraja, a možda se i odustalo, kako legenda kaže, zbog spoznaje da je takva oholost dovela kugu u Sienu.

I za kraj, mali dodatak, bazilika sv. Katarine Sienske na Trgu Majke Tereze iz Calcute spoj je dviju važnih žena u povijesti čovječanstva: obje su se borile za bolesne i napuštene. Potreba je malog čovjeka uvijek uz oltar nekog sveca ili svetice zapaliti svijeću na neku nakanu, našu malu, osobnu, intimnu, pa i onu za sretan i dobar povratak doma.

Pripremila Draženka Čutura, prof.


Srednja škola Sesvete