Pothvat koji je promijenio svijet i unaprijedio znanost

Izložba uz 555. godina smrti Johannesa Gutenberga (oko 1397.-1468.)

Gutenbergova Biblija je prva tiskana knjiga, čiji je tisak počeo 1452. god. a završen 1455. godine. Riječ je o Bibliji koju je tiskao Johannes Gutenberg Gensfleisch, a izdana je u dva sveska velikog formata, na ukupno 1282 stranice, ispisane s obje strane lista, a svaka je stranica podijeljena u dva stupca, koji su raspoređeni u 42 reda. Bogato je ukrašena inicijalnim slovima na početku poglavlja i mnogim minijaturama u boji, koje su izradili razni majstori. Gutenbergova Biblija je tiskano izdanje službenog latinskog prijevoda Svetoga pisma, tzv. Vulgate (lat. “vulgus” – narod, puk), koju je preveo s hebrejskog i grčkog po zadatku pape Damaza, naš velikan duha – sv. Jeronim (4. st.). Službenom ju je proglasio Tridentski sabor 1546. godine.

Iako se ne zna točan broj, neki smatraju kako je Gutenbergova Biblija tiskana u oko 180 primjeraka, od kojih su najveći dio tiskane na papiru, a manji na skupocjenom pergamentu. Do danas je sačuvano 48 primjeraka, od kojih su 12 na pergamentu i čuvaju se po knjižnicama diljem svijeta. Primjerak tiskane Biblije na pergamentu koji se čuva u Berlinu predstavlja jednu od najljepših ilustriranih Biblija ikad.

Tiskana Biblija postala je kamen temeljac novih istraživanja i sveukupnog znanstvenog, osobito teološkog istraživalačkog napretka; postala je i simbolom gospodarskog napretka s kraja srednjeg vijeka. Kad je Gutenberg dovršio tiskanje Biblije, velika većina europskog puka bila je nepismena. Potkraj XIV. stoljeću samo je 5% pučana u Njemačkoj znalo čitati i pisati. Pojava tiskane Biblije imalo je na području opismenjavanja golemo značenje. Tiskana je Biblija pokrenula i pospješila brzi i stalni  proces demokratizacije znanja i kulture. Znanje je od Gutenbergova vremena sve više postajalo opće dobro čovječanstva te se otimalo nadzoru samo klerika u Europi. Izum tiska uvelike je pomogao širenju Biblije među ljudima.