Međunarodni dan materinskog jezika - 21. veljače

                                       „Blažene hrvatske riječi,                                   drage riječi, po vama sam ono što jesam.” (D. Tadijanović)

Materinji ili materinski jezik prvi je jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Istraživanja su pokazala da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće, jer je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja. UNESCO je 1999. godine donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika. UNESCO i na ovaj način želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskoga kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti, a obilježavanje ovog dana ide k cilju promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja. Obrazovni sustavi širom svijeta i internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja. Nestanak bilo kojeg jezika gubitak je i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje. Zbog svega Međunarodni dan materinskoga jezika mora stalno podsjećati čovječanstvo na niz obaveza kojima može očuvati lingvističku raznovrsnost kao jedno od najvećih bogatstava koje nam je prošlost ostavila.

Međunarodnim danom materinskoga jezika, 21. veljače počinje i Mjesec hrvatskoga jezika koji traje do 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog  jezika 1967. godine. Tako Mjesec hrvatskoga jezika zaokružuje priču o materinskom hrvatskom jeziku, jeziku naše pismenosti, kulture i nacionalnoga identiteta. Time želimo istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati bogatu hrvatsku jezičnu baštinu i jezičnu povijest. Hrvatski je jezik prošao prilično burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati svoju samobitnost i samosvojnost. Danas se slobodno razvija, njime se slobodno piše i govori, a na međunarodnoj sceni zadobio je veliko priznanje i postao 24. službeni jezik Europske unije. O hrvatskom jeziku pjevali su mnogi naši pjesnici, a Vladimir Nazor je zapisao u svojoj pjesmi ove poznate stihove:

U tebi sam vijek svoj proživio

Drevni i lijepi jeziče Hrvata

Rođen na morskom pragu tvojih vrata

Polako sam te, uz  trud, osvojio. 

Najljepše pjesme o hrvatskome jeziku napisali su naši poznati pjesnici. Neke od njih pročitajte u izboru školske knjižničarke u prilogu. 

Pripremila Ruža Jozić, knjižničarka