U sklopu programa odmah na početku pod nazivom Pogodi tko? - uvod u izložbu Zagrebački spomenici naša profesorica Suzana Pešorda i učenici osmislili su dramsku igru pantomime pod nazivom "Pogodi tko?" što je doprinijelo dodatno zabavnom i edukativnom karakteru događanja. Naši učenici – Ilija Krišto, 4.c, Jakov Obad, 4.c i Magdalena Ostrihon, 4.e – oživjeli su likove značajnih zagrebačkih spomenika, poput kralja Tomislava, bana Josipa Jelačića, Marije Jurić Zagorke, Antuna Gustava Matoša, Tina Ujevića  i drugih. Publika (učenici) uspješno su pogađali pantomimom prikazane likove, a i lokacije spomenika  što je bilo zabavno. Njihova pantomima zajedno s oslikanim spomenicima na plakatima, koje su pripremili učenici likovne grupe Gimnazije Sesvete, upotpunili su prikaz bogate povijesti Zagreba te obogatili cjelokupnu atmosferu ovog sajma. O izložbi Zagrebački spomenici i istoimenom projektu učenika naše Škole nekoliko riječi rekla je profesorica Suzana Pešorda. Projekt pod nazivom Zagrebački spomenici - ogledalo grada bio je realiziran krajem svibnja 2024. i predstavljen izložbom u holu naše škole. Na sajmu predstavili smo 7 plakata, dio iz bogate izložbe, rezultata projekta. Na plakatima bili su oslikani spomenici velikana u Zagrebu, a ispod oslikanog djela postavljen je kratak tekst. Iz teksta se je moglo saznati tko je velikan na spomeniku i njegova važnost za povijest. Mogla se saznati lokacija spomenika, autor i još niz zanimljivosti o stanju spomenika, vremenu postavljanja i slično.   

 Nakon uvodnog dijela, uslijedile su radionice uz grickalice. Podijelili smo se u tri paralelne radionice, od kojih je svaka obrađivala neku od ključnih tema iz povijesti Zagreba. Prva radionica, pod nazivom Židovski Zagreb održana pod vodstvom profesorice povijesti Ide Ljubić iz Ugostiteljsko-turističkog učilišta. Radionica je pružila dobar i bogat uvid u raznoliku baštinu židovske zajednice u Zagrebu. Drugu radionicu Zagrebačke ulice i trgovi – mjesta sjećanja na hrvatske narodne vladare vodila je profesorica Andriana Kapelan Matijašić iz XIII. gimnazije. U radionici su se istraživala povijesna značenja javnih prostora Zagreba i njihovu ulogu u očuvanju nacionalne svijesti i sjećanja. Treća radionica, Arhitektura Zagreba kroz stoljeća, pod vodstvom profesora Filipa Šćurica iz Gornjogradske gimnazije približila je sudionicima arhitektonski razvoj Zagreba kroz razna povijesna razdoblja, naglašavajući karakteristične stilove i utjecaje koji su oblikovali današnji izgled grada. U radionici o arhitekturi Zagreba, kojoj sam i sam prisustvovao, svaki sudionik dobio je sliku jedne značajne zagrebačke građevine kako bi istražio njenu povijest i značaj. Moj zadatak bio je istražiti Kamenita vrata, pa sam se fokusirao na vrijeme njihove izgradnje, arhitekta, namjenu, stil i zanimljivosti koje ih prate. Tijekom ovog istraživanja, otkrio sam mnoštvo novih i fascinantnih informacija o povijesti zagrebačkih građevina koje prije nisam znao. Po završetku radionica svaki tim je predstavio što je istraživao i naučio. Prateći prezentacije stekao sam dublji uvid u važnost židovske zajednice za grad Zagreb – otkrio sam koliko su Židovi utjecali na grad kroz izgradnju važnih građevina i kulturološki doprinos. Zahvaljujući prezentaciji druge grupe, također sam se podsjetio na povijesnu važnost narodnih vladara po kojima su nazvane mnoge zagrebačke ulice i trgovi, što je istaknulo kako se kroz nazive gradskih prostora čuva sjećanje na naše vladare i kulturne ličnosti.

Pri kraju sajma održane su prezentacije učeničkih radova uz kiflice, gdje su učenici iz škola sudionica predstavili svoje prezentacije o Zagrebu. Prvo je nastupilo Ugostiteljsko-turističko učilište s prezentacijama o Antunu Gustavu Matošu, povijesti Vrapča i zagrebačkim vješticama, poznatim kao coprnice. Agronomska škola zatim je prikazala Domovinski rat kroz prizmu Hrvoja Hitreca, uz posebnu prezentaciju njegova unuka koji je obradio knjigu Smogovci u Domovinskom ratu. Učenici su dramatizirali neke dijelove iz knjige i prikazali ih u obliku kratkoga videa. Slijedila je Gornjogradska gimnazija s temom Zagreb jučer, danas, sutra, koja je dala presjek razvoja grada kroz povijest.

 Na red smo došli i mi, Gimnazija Sesvete, s temom Povijesna šetnja kroz Sesvete obrađen kroz kratki video. Video su izradili učenici članovi grupe Geografska i povijesna istraživanja prostora Sesveta i Sesvetskoga prigorja: Laura Vojnić, Gabrijel Brlečić, Ivan Katić, Luka Novosel, Tin Frigan, Magdalena Ostrihon, Luka Bakarić, Leon Srhoj, Jakov Šitum, Roko Šarić i mentorica Suzana Pešorda, prof. Povijesnom šetnjom kroz Sesvete krenuli smo od Gimnazije Sesvete, preko potoka Vugera , spomenika žrtava Domovinskog rata, do centra Sesveta, Crkve Svih Svetih, Muzeja Prigorja, gdje smo pomoću filma i priče ukratko, zanimljivo i šaljivo predstavljali važne lokacije za povijest Sesveta. U videu je predstavljena i industrijska baština Sesveta kroz priču o mesnoj industriji Sljeme, priča o Židovima iz Sesveta, priča o Kraljevskom sajmu u Sesvetama i na samom kraju priča o Rimljanima iz Sesveta. Iako smo predstavili samo mali dio naših istraživanja, drugim učenicima video je bio interesantan, i mogli su upoznati barem mali dio bogate povijesti Sesveta kao dijela Grada Zagreba.

Učenici XIII. gimnazije predstavili su se kroz vrlo zanimljive prezentacije Ilica-moja ulica i Zagreb 80-tih dok je IV gimnazija zaključila prezentacije istraživanjem o zagrebačkim gradonačelnicima kroz povijest.

Na kraju sajma održana je evaluacija programa, gdje smo imali priliku podijeliti svoje dojmove. Moram priznati da mi se cijeli program izuzetno svidio. Sve je bilo odlično organizirano, a teme su bile zanimljive i edukativne. Radionice su bile prilika za istraživanje i produbljivanje znanja o Zagrebu, a prezentacije su omogućile da čujemo i učimo od drugih škola. Sve u svemu, bilo je to sjajno iskustvo koje me dodatno potaknulo na zanimanje za povijest našeg grada. I zahvaljujemo na gostoljubivosti, ali i na izvrsnim grickalicama, kiflicama i štrudlama kojima su nas počastili u Agronomskoj školi tijekom sajma.

Atmosferu sa sajma možete pogledati na fotografijama u privitku:

Ivan Katić,iz 4.a u suradnji s profesoricom Suzanom Pešorda