Uz 1600 godina smrti SVETOG JERONIMA  (420. – 2020.)

SVETI JERONIM - VELIKAN DUHA

Prikaz sv. Jeronima, rad učenice Tine Budimir 3. e

Na Svjetski dan učitelja i u Godini Sv. Jeronima, spominjemo se SVETOGA JERONIMA, uz 1600. obljetnicu njegove smrti (30. rujna 2020.), kao jednoga od najvažnijih svetaca u povijesti kršćanstva, jednoga od najvećih velikana kršćanske kulture i europske civilizacije te jednoga od najpoznatijih svjetskih velikana rođenih na našim prostorima. Sv. Jeronim je zaštitnik Dalmacije, teologa, učenjaka, učitelja, učenika, prevoditelja, knjižničara, visokih škola i biblijskih društava. Jedan je od četiri velika crkvena oca i naučitelja Katoličke crkve.

Svojim životom i djelom sv. Jeronim stoljećima nadahnjuje brojne kršćane, znanstvenike i umjetnike iz Europe i cijeloga svijeta. Njegov prijevod Biblije sa hebrejskoga na latinski jezik – čuvena Biblija VULGATA, kao i čitav njegov stvaralački opus - kamen je temeljac europske kulture, jer je omogućio uporabu latinskoga kao jezika zapadnoeuropske kulturne integracije.

Sveti Jeronim, jedan od najpoznatijih i najvažnijih svjetskih velikana rođenih na hrvatskim prostorima, značajan je ne samo za kulturu, jezik i književnost njegove domovine – Dalmacije i cijele Hrvatske – nego i za kulturu zapadnoga kršćanskoga svijeta. Svijet velikane prepoznaje po mjestu njihova rođenja, a mjesto rođenja sv. Jeronima bio je prostor današnje Hrvatske i Dalmacije pa je Hrvatska njegova baštinica i promotorica. Sveti Jeronim uz Hrvate nije vezan samo rođenjem već je važan dio našega cjelokupnog povijesnog identiteta, o čemu svjedoče mnogobrojne crkve podignute njemu u čast diljem domovine i dijaspore te bogata kulturna baština.

Zahvaljujući ogromnom autoritetu sv. Jeronima – jer mu se pripisivao pronalazak glagoljskoga pisma -  a ponekada i prijevod Biblije na „njegov“ tj. hrvatski materinski jezik – stoljećima se hrvatski jezik uspijevao očuvati kao liturgijski jezik, što je prava rijetkost u okvirima Katoličke crkve. Sv. Jeronim ulazi u knjige glagoljaša, a glagoljica se počinje nazivati i littera Hieronymiana – Jeronimovim pismom. Glagoljica je smatrana djelom sv. Jeronima, kao ilirsko i dalmatinsko pismo, prema zavičajnosti sv. Jeronima. Svetoga Jeronima naši su glagoljaši od 12. stoljeća smatrali tvorcem glagoljice i prevoditeljem Svetoga pisma na slavenski jezik. Bio im je svojevrsni štit.

Neke od poruka sv. Jeronima koje važe i danas:  Knjiga nikad nek ti nije daleko od ruku i od očiju, a razum budan i nepristupan taštim mislima. Srdžbu pridobivaj strpljivošću. Uči što ćeš učiti drugoga. Tvoja djela nek՚ ne sramote riječi tvojih!

Više o sv. Jeronimu pročitajte u priloženoj prezentaciji i pogledajte na našoj izložbi kako su sv. Jeronima stoljećima prikazivali velikani likovne umjetnosti.

https://issuu.com/rjozic/docs/sveti_jeronim_

Pripremile Ruža Jozić, školska knjižničarka i profesorica likovne umjetnosti Ina Jozić