SEDAM PRIČA O SEDAM DESETLJEĆA

NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA

U povodu 70. obljetnice proglašenja prvoga i najstarijeg hrvatskoga nacionalnog parka Plitvička jezera (1949. g.) i 40. obljetnice pod zaštitom UNESCO-a (od 1979. g.), u Gimnaziji Sesvete učenici su istražili sedam tema i cjelina koje su vezane uz Plitvička jezera i područje Like. To je naših SEDAM PRIČA koje smo ispričali uz SEDAM DESETLJEĆA PLITVIČKIH JEZERA.

1. Lika – povijest kroz stoljeća,  Ana Baran i Ana Lipovac, 2.a

2. Život, kultura i umjetnost Like – Lika kolijevka hrvatske tiskane knjige, Katarina Toljan, 4.a i knjižničarka Ruža Jozić

3. Flora i fauna Plitvica i Like, Helena Španić, 4.c

4. Hrvatske povijesne ceste (Terezijana, Jozefina, Rudolfina, Lujzijana, Majstorska cesta) – Rebeka Tatarević i Sara Osojnik, 2. c

5. Voda Plitvičkih jezera – nastanak sedrenih barijera –  Marija Benić, Kristina Barić, Dea Godec, i Anita Marić, 4.a

6. NP Plitvice – dar i fenomen prirode,  knjižničarka Ruža Jozić

7. Legende o nastanku Plitvičkih jezera: Crna kraljica – legendu govore učenici dramske skupine KAOS (pripovjedač - Gabrijel Lukić i Crna Kraljica - Anamarija Koturić)

     Predavanje dr. sc. Petra Feletara, FPZ u Zagrebu:

           Hrvatski gorski prag i povijesne ceste

Povodom ovoga značajnog jubileja naše prirodne baštine predavanje o povijesnim cestama preko hrvatskoga gorskog praga: Karolini, Jozefini i Lujzijani, održao je dr. sc. Petar Feletar, profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu i urednik posebnih izdanja u nakladničkoj kući Meridijani. Predavanju je nazočilo više od sto pedeset naših učenika 3. i 4. razreda, njihovi profesori i ravnatelj Škole. Učenici dramske skupine KAOS: Anamarija Koturić i Gabrijel Lukić ispričali su Legendu o nastanku Plitvičkih jezera, koja se stoljećima čuvala u narodu i prenosila kroz mnoga pokoljenja.

Profesor Feletar je uz slikovni materijal iznio mnoge zanimljivosti koje je objedinio i u svojoj knjizi Hrvatske povijesne ceste u izdanju Meridijana. Ove povijesne ceste građene su za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, u čijem sastavu je bio i hrvatski teritorij. Tako su ceste koje povezuju Karlovac i Rijeku (Karolina i Lujzijana) te Karlovac i Senj (Jozefina) nastale tamo gdje su Dinaridi najniži i najuži, a danas ih slijedi paneuropski koridor Vb. Na dionicama ovih cesta i danas su ostali kameni potpornji, tzv. fajeri, miljokazi, sunčani satovi i uklesane oznake furlanskih minera koji su izvodili najteže dionice na pojedinim dijelovima ovih cesta. No, kad čitamo te miljokaze (putokaze) trebamo znati da su oni označavali razdaljinu ili dužinu puteva u  austrijskim miljama, a jedna je austrijska milja duga oko 7,6 kilometara. Profesor Feletar je preporučio učenicima da pogledaju tri HRT-ova filma iz ciklusa Cestovnica, koji su snimljeni prema knjizi Hrvatske povijesne ceste,  koju mogu naći i u školskoj knjižnici Gimnazije Sesvete.  

Pozivamo učenike da razgledaju izložbu koju su istražili i pripremili učenici u suradnji s profesoricama Ljiljanom Kovačić, Sonjom Batinić i školskom knjižničarkom Ružom Jozić. Jer, očuvanje kulturne i prirodne baštine je dužnost svih nas, a Plitvička jezera su među prvima stavljena na UNESCO-ov Popis zaštićene svjetske prirodne i kulturne baštine.  Ljepša su od bilo kojeg opisa, živopisnija od najbolje fotografije, začudnija od bilo kakvog videozapisa, jer samo priroda može na takav čudesan način spojiti kamen, vodu i šumu.

Pripremile: Ruža Jozić, Suzana Pešorda i Željka Župan Vuksan