Pjevački zbor Gimnazije Sesvete  

Obrađujući ovu temu usporedila je i način gradnje crkvenih objekata obje zemlje, koji je gotovo identičan. Dotaknula se i teme Vatroslava Jagića, te njegovog utjecaja na razvoj slavističke misli. Naime Vatroslav Jagić bio je poznati hrvatski slavist, te profesor na Bečkom sveučilištu, autor Enciklopedije slavenske filologije. Još neke od poveznica ovih dvaju naroda su: Stjepan Radić, hrvatski književnik i političar, koji je gimnaziju pohađao u Kijevu, u kojem je stanovao i školovao se. Značajan je i uvoz žita iz Odese kao i prodaja hrvatskog vina i maslinova ulja u Ukrajini.

Veliku važnost imaju i lavovski trgovci Jakob Kikinis, koji je prodavao vojničke kape u Zagrebu, te Eugen Viktor Feller koji je prodavao hrvatsku ljekovitu  vodicu “ELSA-FLUID” u Ukrajini. Ukrajinci i Hrvati su imali i značajne ekonomske i književne veze. Značajnu ulogu u promociji „zajedničke“ književnosti ima časopis „Vsesvit“, te brojni prijevodi djela s obje strane, kao i rječnici, ali i zbornici. Kao najveću poveznicu profesorica Ljudmila Vasiljevna je iznijela upravo „ratno iskustvo“, koje su nažalost iskusile obje naše zemlje. Posebno je istaknula i zahvalila se novinarima na poštenom izvješćivanju javnosti te političkim dužnosnicima Anici Djamić- hrvatskoj veleposlanici u Ukrajini, ministru obrazovanja Radovanu Fuksu, te predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, na podršci, pruženoj pomoći i solidarnosti s ukrajinskim narodom. Istaknula je i važnost Gladomora, u čijem je odvijanju prof. Ivo Banac pronašao inspiraciju za nastanak pojma „ravnodušnost“. Istaknula je Staljinovo naseljavanje novih naroda na mjesto ubijenih Ukrajinaca na njihovom prostoru. Predavanje je završila usporedbom još nekih poveznica, kao što je Ukrajinska ulica u Hrvatskoj, te Hrvatska ulica u Ukrajini te brojne spomenike hrvatskih i ukrajinskih značajnih ljudi u objema zemljama. Naglasila je kako je prvi službeni posjet hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana bio upravo Ukrajini. Predavanje je profesorica Ljudmila Vasiljeva završila mišlju: „prisjetimo se s vremena na vrijeme da je, barem geografski, centar Europe, kojoj svi tako silno težimo, kojih stotinjak kilometara jugoistočno od Lavova“. Iz predavanja možemo zaključiti da „ukrajinsko-hrvatski kulturni dodiri imaju jako dugu povijest“ te da povezanost i komunikacija imaju veliku važnost u razvoju kulture i umjetnosti, kao i u razvoju naroda i društva u cjelini. Zahvalila je Hrvatima na razumijevanju, pomoći i velikoj podršci u njihovoj borbi za slobodu vlastite zemlje.

Prof. dr. sc. Ljudmili Vasiljevoj zahvaljujemo na dolasku, izdvojenom vremenu i održanom predavanju. Gospođa Ljudmila Vasiljeva zahvaljuje prof. Suzani Pešorda i knjižničarki Ruži Jozić na pozivu i organizaciji ovoga susreta, a ravnateljici prof. Božani Sertić na ustupljenom prostoru i ugodnom prijemu u školi. Hvala i učenicima naše škole kao i profesorima na sudjelovanju u predavanju, a učenicama Ani Tomašek 3.b i Mariji Merdžo 1.a na intervjuu koji su održale i snimile s profesoricom dr. sc. Ljudmilom Vasiljevom, a poslužit će im u školskom projektu

       Pripremile: profesorica Suzana Pešorda i knjižničarka Ruža Jozić