Pjevački zbor Gimnazije Sesvete  

MJESEC HRVATSKE KNJIGE 15.10. - 15.11.2025.

 Zvučna tribina: Suvišna – Vesna Parun, svojim glasom

U potleušici, baš na mjestu današnje Knjižnice Sesvete, četrdesetih godina 20. stoljeća živjela je pjesnikinja Vesna Parun.
U utorak 21. listopada, u Galeriji Oblok održala se tribina povodom 15. godišnjice smrti najpoznatije hrvatske pjesnikinje 20. stoljeća, Vesne Parun.
Tribina je bila posvećena glasovnom dokumentu koji u formi zvučnog kolaža spaja izvorne snimke pjesnikinjinih izjava i intervjua, a čuva se u Zbirci Vesne Parun Muzeja Prigorja. Gost tribine bio je Ljubo Pauzin, redatelj radio-priloga Suvišna – Vesna Parun svojim glasom, a publiku je činilo pedesetak naših maturanata uz profesorice Mariju Križanac, Miru Križan i knjižničarku Brigitu Kosić.

 

Tribina je održana u suradnji s Muzejom Prigorja, a otvorili su je ravnatelj Knjižnice Sesvete Ivan Babić i ravnateljica Muzeja Prigorja Morena Želja Želle. Detalje možete pronaći i na linku:
https://sesvete-danas.hr/kultura/knjizevnost/rijedak-oblik-tribine-u-zvucnom-dokumentu-muzej-prigorja-i-knjiznica-sesvete-suvisna-vesna-parun-svojim-glasom-18112

Pripremila: školska knjižničarka Brigita Kosić

  :: opširnije :: 

„Sesvete Exploration Team“

„Sesvete Exploration Team“ sudjelovao je i prezentirao svoj rad na Parlamentu mladih sa sliva rijeke Save od 17.-18.10.2025., Gradiška BIH

„Sesvete Exploration Team“ čini grupa donedavnih učenika Gimnazije Sesvete, od rujna su to studenti koji su tijekom svoga školovanja u Gimnaziji Sesvete bili i aktivni sudionici dodatne nastave Geografska i povijesna istraživanja Sesveta i Sesvetskog prigorja, istraživali, izrađivali radove te ih prezentirali u različitim projektima. U projektima Savske komisije sudjelovali su niz godina, pa tako i ove godine na 13. Parlamentu mladih sa sliva rijeke Save, koji se održao od 17. do 18. listopada u Gradišci, Bosna i Hercegovina, a ovogodišnja tema je bila Turizam, učinimo to na održiv način.

Gradiška, BIH, 13 Parlament mladih/Sesvete Explores Team i organizatori Samo Grošelj i Ana Marinić (ISRBC)

„Sesvete Exploration Team“ i ove godine pobijedio je na natječaju Savske komisije i predstavio je svoj izvrstan uradak pod nazivom Tako to -video spot o održivom turizmu uz potok Vuger i rijeku Savu. Članovi tima Roko Šarić (ex. 4a), Roko Kemfelja (ex.4e), Toni Fabulić (ex. 4c), Luka Bakarić (ex.4a) i Luka Novosel (ex.4a) i mentorica profesorica Suzana Pešorda, prikazali su video koji je i ove godine oduševio sudionike Parlamenta i Međunarodnu komisiju za sliv rijeke Save.

Prilažemo QR kod preko kojeg možete pogledati i poslušati video spot. 

Tako to/ (video spot o održivom turizmu uz potok Vuger i rijeku Savu ) članovi tima: Toni Fabulić, Luka Bakarić, Luka Novosel, Roko Kemfelja, Roko Šarić

 

 

 

  :: opširnije :: 

Mjesec hrvatske knjige 15.10. – 15.11.

  :: opširnije :: 

Dan otvorenih vrata arheološkog lokaliteta Kuzelin

Pozivamo učenike da u nedjelju 19. listopada 2025. godine od 10.00 do 17.00 sati dođu na  Dan otvorenih vrata arheološkog lokaliteta Kuzelin i dožive priču o Rimljanima u Sesvetama. Za više informacija možete vidjeti na  web stranici Muzeja Prigorja ili na sljedećoj poveznici:

https://muzejprigorja.hr/dan-otvorenih-vrata-arheoloskog-lokaliteta-kuzelin/

Raspored besplatnog autobusa Sesvete – Kuzelin – Sesvete:

Polazak iz Sesveta/Ninska: 9:40 / Povratak: 11:00

Polazak iz Sesveta/Ninska: 12:30 / Povratak: 13:40

Polazak iz Sesveta/Ninska: 15:40 / Povratak: 17:20

Stručno vijeće nastavnika geografije i povijesti Gimnazije Sesvete

  :: opširnije :: 

Revija malih književnosti: romska književnost i posjet Knjižnici Jelkovec

U srijedu, 8. listopada, učenici izborne nastave hrvatskoga jezika, profesorica Marija Križanac i knjižničarka Brigita Kosić uputili su se u Knjižnicu Jelkovec kako bi poslušali književnika, pjesnika, muzikologa i akademika talijansko-romskog podrijetla Santina Spinellija (1964.), poznatog i pod umjetničkim imenom Alexian.

Alexian predaje romsku kulturu i jezik na Sveučilištu Chieti–Pescara te je međunarodno prepoznat kao promicatelj romskog identiteta. Njegova pjesma Auschwitz, posvećena romskom stradanju u holokaustu, ugravirana je na spomeniku u Auschwitzu. Kao glazbenik i autor promiče romsku tradiciju kroz poeziju, glazbu i obrazovanje. Tijekom predavanja, koje se odvijalo na engleskom i romskom jeziku, izrazio je nadu u bolje sutra te je često isticao kako mladi trebaju biti aktivni u društvu jer su obrazovani i otvoreni mladi ljudi ključ borbe protiv predrasuda i diskriminacije. Učenici su s velikim zanimanjem pratili predavanje i pritom naučili više o romskoj povijesti, kulturi, jeziku i umjetnosti. Saznali su više o migracijama i podrijetlu Roma te njihovu položaju tijekom Drugoga svjetskog rata. Santino je prvi Rom koji je svirao pred trojicom papa: izveo je Murdevele – Očenaš na romskom jeziku – pred papom Benediktom XVI. u Milanu 2012. te ponovno pred papom Franjom 2015., zajedno s glazbenim sastavom Alexian Group. Također je prvi Rom koji je nastupio kao solist na slavnoj pozornici milanskog Teatra alla Scala, a 4. travnja 2025. i u Teatru San Carlo u Napulju, oba puta uz svog sina Gennara Spinellija, povodom obilježavanja Međunarodnog dana Roma. Na kraju susreta, Alexian je recitirao stihove svojih pjesama na romskom jeziku, a moderatorica Maja Grubišić prevela ih je na hrvatski.

Romsko blago

Slušaj pjesmu noću

Što govori srcu snažno

Zbori o dubokoj ljubavi

Zbori o romskome blagu.

Rom je gospodar svijeta,

On putuje, zapaža, srce mu je veliko.

Slušaj pjesmu noću

Intenzivno govori srcu

Što zbori o maloj vatri koja gori

Zbori o zvijezdama na nebu.

Putovanje je za Rome, pravoga Boga

A djeca mu najveće blago.

Iz antologije Imena koja cvjetaju u pukotinama bezdana Santina Spinellija, prevela Mirdita Saliu.

Pripremile: Marija Križanac, prof. i Brigita Kosić, knjižničarka

  :: opširnije :: 

MEĐUNARODNI DAN GLAZBE

Međunarodni dan glazbe obilježava se svake godine 1. listopada. Ovaj dan proglasio je UNESCO 1975. godine s ciljem promicanja različitih glazbenih izraza i podizanja svijesti o važnosti glazbe u životima ljudi diljem svijeta. Glazba nas povezuje, bez obzira na kulturne ili jezične razlike, a Međunarodni dan glazbe prilika je da se oda priznanje svim glazbenicima i bogatstvu glazbenih stilova koje njegujemo u različitim kulturama. Premda se taj dan obilježava na različite datume u različitim državama, u svima njima svrha je ista. U određenim se europskim državama slavi 22. studenoga, a u Francuskoj se slavi 21. lipnja.

  :: opširnije :: 

NATJEČAJI ZA DODJELU STIPENDIJA GRADA ZAGREBA

 

Dragi učenici,

obavještavamo vas da su 30. rujna 2025., u 15,00 sati, na internetskoj stranici Grada Zagreba, www.zagreb.hr, objavljeni natječaji za dodjelu Stipendija Grada Zagreba učenicima za 2025./2026. školsku godinu.

Rok za predaju prijava je 30. listopada. 2025. do 15,00 sati. Za provedbu Natječaja razvijen je sustav prijave putem aplikacije eStipendije.
Kandidatkinje i kandidati aplikaciji mogu pristupiti putem online servisa za građane preko portala ePisarnica Grada Zagreba odabirom usluge e-Stipendije na sljedećoj poveznici: https://www.zagreb.hr/stipendije-grada-zagreba-2024-2025/201820.

Prijave poslane zemaljskom poštom ili elektroničkom poštom (e-mailom) ili dostavljene osobno u papirnatom obliku neće se uzimati u obzir. Video koji pokazuje postupak prijave kroz aplikaciju eStipendije možete pogledati na poveznici https://youtu.be/gUqEgWANfiQ.
Poveznica za najčešća pitanja i odgovore: https://www.zagreb.hr/najcesca-pitanja-i-odgovori/181644 .

Za učenike će biti organizirana  i dodatna dežurstva za prijavu 11. i 25. listopada 2025. u vremenu od 9,00 do 15,00 sati u:
- Tehničkoj školi Ruđera Boškovića, Getaldićeva ulica 4
- Strojarskoj tehničkoj školi Frana Bošnjakovića, Konavoska ulica 2
te 28., 29. i 30. listopada 2025. u vremenu od 9,00 do 15,00 sati u zgradi Gradske uprave Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1.

Prilikom dolaska na mjesta dežurstva, prijavitelji koji nemaju pristup sustavu eGrađani sa sobom moraju donijeti vjerodajnicu, koju je potrebno prethodno pribaviti u Fini (punoljetni učenik za sebe, a za maloljetnog učenika zakonski zastupnik).

  :: opširnije :: 

BESPLATNA GODIŠNJA KARTA ZET-a ZA OSOBE DO NAVRŠENIH 18. GODINA ŽIVOTA S PREBIVALIŠTEM U GRADU ZAGREBU

Obavijest učenicima i roditeljima,

sukladno Odluci o socijalnoj skrbi (Službeni glasnik Grada Zagreb, broj 7/25) sve osobe mlađe od 18 godina života, a imaju prebivalište u Gradu Zagrebu, ostvaruju pravo na besplatnu godišnju pretplatnu kartu.

Napominjemo, pritom, da od 1. listopada 2025. godine neće doći do automatskog ostvarivanja prava po drugoj osnovi, već da bi korisnici ostvarili pravo na godišnju pretplatnu kartu sukladno navedenoj Odluci potrebno je postupiti sukladno uputama dostupnima na sljedećoj poveznici: https://www.zet.hr/besplatan-prijevoz/osobe-mladje-od-18-godina/9627 .

S poštovanjem,

Gimnazija Sesvete

  :: opširnije :: 

Europski tjedan mobilnosti 16. - 22. rujna 2025.

Europski tjedan mobilnosti održava se svake godine od 16. do 22. rujna u organizaciji Europske komisije, s ciljem da se potakne javna svijest o potrebi akcije protiv zagađenja uzrokovanog povećanjem motoriziranog prometa u urbanim sredinama, a time i poboljša kvaliteta života građana. Centar za kulturu Sesvete i ove je godine organizirao prigodni program, a učenici i nastavnici Gimnazije Sesvete spremno su se uključili u dio aktivnosti. U petak, 19. rujna, 10ak članica likovne grupe je na općinskom parkiralištu učilo kako izraditi ruže od krep papira. Gospođa Antoneta djevojkama je pokazala kako izmjeriti, smotati i zavezati papir, a one su uživale na svježem zraku ugrijane suncem.

U ponedjeljak, 22. rujna, učenici 2.a i 2.d razreda u pratnji svojih profesorica, prof. Čutura i prof. Sarač, te knjižničarke Brigite, posjetili su čitaonicu Knjižnice Sesvete gdje su imali priliku prisustvovati izuzetno inspirativnom predavanju pod nazivom „Kako putovati u invalidskim kolicima“. Predavanje je održao Slaven Škrobot – svjetski putnik, pustolov i motivacijski govornik, koji je svoj život posvetio dokazivanju da ni najveće prepreke ne moraju zaustaviti nečiji duh. Slaven nam je otvoreno govorio o svom životnom putu – od trenutaka prije nesreće, kada je prilikom skoka na glavu u more na otoku Krku zadobio tešku ozljedu vratne kralježnice, pa sve do današnjih dana kada, unatoč životu u invalidskim kolicima, neumorno putuje svijetom i pomiče granice mogućeg. Njegova priča bila je ispunjena snažnom porukom: ne dopustite da vas životne nedaće zaustave, već učinite sve da iskoristite ono što vam je dano. Tijekom predavanja otkrio nam je nevjerojatne avanture koje je doživio – od bicikliranja od Hrvatske do Turske, preko posjeta dalekim zemljama poput Rusije, Australije, Tanzanije, Jordana i Indonezije, pa sve do preletanja Atlantskog oceana. Pričao je o brojnim izazovima s kojima se suočavao na tim putovanjima: napadima pasa, hladnoći, zahtjevnim planinskim usponima – i sve to u invalidskim kolicima. Unatoč svemu, nikada nije odustao. Slaven nas je potaknuo da preispitamo vlastite živote, da budemo zahvalni na onome što imamo i da nikada ne uzimamo život zdravo za gotovo. Slaven Škrobot svojim primjerom dokazuje da ni fizička ograničenja ne mogu zaustaviti osobu koja ima jasno postavljen cilj i srce puno želje za životom. Njegova priča zasigurno će još dugo ostati u našim mislima kao snažan podsjetnik na to koliko je važno ne odustajati – ma koliko god izazovno bilo.

Pripremila: Brigita Kosić, školska knjižničarka

 

  :: opširnije :: 

DRAGUTIN DOMJANIĆ 150. godišnjica rođenja

Dragutin Domjanić (12. rujan 1875. - 7. lipanj 1933.)

Danas obilježavamo 150. obljetnicu rođenja jednog od najvažnijih pjesnika hrvatske moderne – Dragutina Domjanića.

Domjanić je ostao zapamćen kao istaknuti predstavnik kajkavske lirike, a svojim je djelom obogatio hrvatsku književnost nježnošću, glazbenošću i ljubavlju prema zavičaju i jeziku. Njegove zbirke poput Kipci i popevke, V suncu i senci te brojne antologijske pjesme ("Fala", "Popevke sam slagal") zauvijek su obilježile kajkavsku književnost. Njegova poezija i danas nas podsjeća na snagu riječi, ljepotu domaće riječi i važnost očuvanja jezične i kulturne baštine.

U čast Dragutinu Domjaniću – pjesniku srca, kajkavske duše i hrvatske književnosti, u auli škole postavljena je izložba o njegovom stvaralaštvu popraćena ilustracijama učeničkih radova.

Popevke sem slagal,

i rožice bral,

i (v)su svoju radost

sem drugim ja dal.

Al' žalost navek sem,

vu srcu ja skril,

ni nigdo me žalil,

i sam sem tak bil.

Al' v mojem srcu,

tam suzah vam ni,

i če mi je teško

popevka zvoni.

Če siromak sem,

se drugim bi dal,

popevke i srce

i ne bu mi žal.

 

Pripremila: Brigita Kosić, školska knjižničarka

  :: opširnije :: 

Među redcima

MEĐU REDCIMA:

„Zlo pod suncem“ – vreo krimić za vruće ljetne dane

Piše: Karlo Cvrtak

Kada govorimo o krimićima, postoji jedno ime koje ne blijedi – Agatha Christie. Autorica čije je pero ispisalo više od 80 romana, 150 kratkih priča i 20 kazališnih komada je popularizirala žanr koji do danas ne gubi na čitanosti. Među njezinim brojnim djelima, roman „Zlo pod suncem“ (1941.) ističe se kao jedno od najintrigantnijih. S jedne strane, riječ je o klasičnom „zatvorenom slučaju“ (engl. closed circle mystery) – tijelo pronađeno na osamljenom mjestu, mali broj osumnjičenih, a svi su imali motiv. No, s druge strane, roman je i psihološki slojevita igra ogledala u kojoj ništa nije kako se na prvi pogled čini.

U središtu priče je poznati belgijski detektiv Hercule Poirot – brkati perfekcionist koji koristi sive stanice mozga više nego fizičke dokaze. Iako je njegova vanjština često parodirana, iza tog dekora krije se lucidan, nemilosrdno precizan um koji pronalazi pukotine u ljudskim maskama.

  :: opširnije :: 

Među redcima

Sluškinje – roman koji tiho ruši zidove

Piše: KARLO CVRTAK

Roman „Sluškinje“ (eng. The Help) američke autorice Kathryn Stockett, objavljen 2009. godine, odmah je izazvao snažne reakcije. S jedne strane bio je hvaljen kao hrabra i emotivna priča o nevidljivim životima crnačkih sluškinja u Mississippiju ranih šezdesetih godina, a s druge kritiziran zbog načina na koji bijela autorica govori u ime svojih crnačkih likova. Upravo ta napetost između hrabrosti i problematičnosti čini ovaj roman intrgantnim i čitanim i danas, gotovo dva desetljeća nakon što je napisan. U ovom osvrtu želim govoriti o svim njegovim slojevima: o priči koju pripovijeda, o načinu na koji je ispripovijedana, o kritici koju je izazvao te o onome što mi govori danas – kao čitatelju i kao osobi koja promatra svijet kroz snažnu prizmu književnosti.

 

  :: opširnije :: 

Među redcima

Sylvia Plath i “Ariel” — Glas koji i danas ne prestaje zvoniti

Piše: Karlo Cvrtak

Postoje oni pisci i pjesnici koji postanu bezvremenski glasovi svoje generacije, a onda postoje oni koji, iako žive i stvaraju u određenom povijesnom trenutku, nekako prelaze svoje doba i postaju glasovi za sva vremena. Sylvia Plath definitivno spada u ovu drugu kategoriju. Njezina zbirka pjesama Ariel, objavljena posthumno 1965. godine koja ove godine slavi 60. rođendan, i dalje je jedan od najvažnijih i najintenzivnijih književnih ostvarenja 20. stoljeća. Zašto? Zato što je Ariel mnogo više od pukog skupa pjesama — to je proboj u dubine ljudske psihe i duše, hrabar susret s vlastitim demonima i potraga za svjetlom kroz najgušću tamu postojanja. 

  :: opširnije ::  » Arhiva naših vijesti